Tema Piše: Martina Domladovac
Depresija je čest i uobičajen mentalni poremećaj. Tuga, gubitak interesa ili zadovoljstava, osjećaj krivnje, nisko samopoštovanje, poremećaji spavanja i apetita, umor i loša koncentracija, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, karakteristike su poremećaja koji još uvijek nije dovoljno istražen, a unatoč raširenosti, o njemu postoji određena društvena stigma. Depresijom kao stanjem, njenim učincima i kako se s njom nositi posljednjih se godina počelo baviti sve više različitih umjetnika i autora. Jedan od njih je i Tsoku Maela, južnoafrički fotograf koji u seriji radova Abstract Peaces bilježi svoja iskustva u borbi s ovom bolešću. Abstract Peaces sastoji se od dvadeset i dva rada, uključujući i konceptualne fotografije, koje u kombinaciji s kratkim crticama iz dnevničkih zapisa prikazuju bol, ali i ljepotu depresije.
Maelin rad potaknuo je rasprave o problemima psihičkog zdravlja u Južnoj Africi, ali i ostalim crnim zajednicama u svijetu gdje su mentalne bolesti često doživljavane kao “problemi bijelaca”. Novac potreban za hranu, potreba za poslom ili obrazovanjem problemi su crnih zajednica, rekao je Maela u intervjuu za Hyperallergic, “naučeni smo da neke stvari, kao što su mentalni problemi, nas ne pogađaju. Naša je rasa prošla kroz najstrašnije stvari. Čudno je kako smatramo nemogućim da smo podložni psihičkim bolestima”. Koristeći se nadrealnim elementima, Maela kroz radove simbolički prikazuje probleme i osjećaje s kojima se mentalno oboljele osobe svaki dan nose u tišini. Opisujući svoj proces rada, umjetnik kaže kako mu je bilo prilično teško raditi na ovoj seriji jer je u svaki rad pretočio svoje osjećaje, “nosio sam se s depresijom već neko vrijeme, znao sam što me pogađa i kako se dovesti do određenog stanja. Bio je to vrlo osoban i bolan proces. Sve što stvaram, pokušavam to napraviti iz sirove, autentične emocije”.
Problemu depresije bio je posvećen i dvanaesti Festival prvih, održan u Zagrebu 2014. godine. Na ovom društveno odgovornom i angažiranom festivalu, o depresiji, njenim uzrocima, nastancima i kreativnim načinima rješavanja govorilo se s raznih aspekata umjetničkog i javnog djelovanja. Jedno od predavanja održao je filmski redatelj Velimir Rodić, a o njemu je pisala Iva Rosandić. Rodić je predavanjem Depresija kao inspiracija na filmu nastojao pokazati da su neka od najvažnijih filmskih ostvarenja u povijesti inspirirana vlastitim depresivnim iskustvima. Usporedio je filmove Taksist scenarista Paula Schradera, Bergmanov Sedmi pečat i Melankoliju Larsa von Triera, a predavanjem je dotaknuto pitanje koliko doživljavanje ozbiljnih poremećaja kao kreativnih poticaja zanemaruje težinu i posljedice oboljenja na konkretnog pojedinca. I dok se ovaj problem svakako treba proučiti, kreativan se rad ne može odbaciti, niti kao sredstvo ublažavanja simptoma (njihovim prijenosom u drugi medij), niti kao sredstvo podizanja svijesti i razgovora o temi, što je dokazao i Maelin rad na Abstract Peaces fotografijama.
ObjavljenoObjavljeno
