Ulaganja bez garancije

Piše: Matija Mrakovčić

Početkom siječnja Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) objavio je natječaj za dodjelu prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva. Predmet javnog natječaja dva su poslovna prostora u Karlovcu, po jedan u Splitu i Varaždinu te deset u Zagrebu u rasponu od 13 do 74 metara kvadratnih. 

Prostori se dodjeljuju na korištenje u “viđenom stanju”, a sva eventualna preuređenja i prilagodbe korisnik prostora izvodi o vlastitom trošku i to mora učiniti u roku od tri mjeseca. U tom periodu korisnik nije dužan plaćati naknadu za korištenje. S obzirom na to koliko je uložio u prostor, korisnik može podnijeti zahtjev za oslobađanje od plaćanja naknade ili za njeno smanjenje. Osim naknade za korištenje, korisnik se obvezuje plaćati sve troškove: struju, vodu, telefon, grijanje, spomeničku rentu, komunalnu i vodnu naknadu i drugo.

Od deset ponuđenih prostora u Zagrebu, pogledali smo dva prostora u Zvonimirovoj ulici veličine 33 i 44 metara kvadratnih. Jedan je prostor bivši ugostiteljski objekt čijim prednjim dijelom dominira veliki šank, dok stražnje prostorije čine toalet i maleno skladište bez prozora. Drugi je prostor dvoetažni, bojler su odnijeli prethodni vlasnici, žbuku treba obnoviti u gotovo polovici prostora, stanje instalacija je neodredivo, a ulazna se vrata ne mogu do kraja zatvoriti.

U Splitu se radi o prostoru u centru grada, no to je izgleda jedina njegova prednost. Dvoetažni prostor u jako je lošem stanju i izgleda kao da u njemu nitko nije boravio niti radio desetak godina i više, na gornjem katu postoji strah od propadanja, a zid je probijen tako da nema privatnosti. Naši nam splitski sugovornici kažu da bi se za njihovu organizaciju više isplatilo uzeti prostor u komercijalni najam i plaćati nekoliko puta više nego uložiti poprilična sredstva u sanaciju prostora, na to potrošiti nekoliko mjeseci i plaćati najam od 500 kuna sljedeće tri godine.

U Karlovcu se oba prostora nalaze u zgradi koja je zaštićeno kulturno dobro te se prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara izlog tih prostora mora vratiti u prvobitno stanje, prema orginalnom nacrtu zgrade. To bi trebao učiniti vlasnik, no RH za to nema interesa. Našim je karlovačkim sugovornicima u Konzervatorskom odjelu rečeno da je za dobivanje minimalnih tehničkih uvjeta za rad potrebna rekonstrukcija izloga prema posebnim uvjetima koje su poslali DUUDI-ju dok zaposlenik DUUDI-ja koji je pokazivao prostore o tome ne zna ništa. Jedan je prostor u vrlo dobrom stanju i može se odmah koristiti, dok je u drugom potrebno urediti strop i pod budući da se laminat podigao uslijed vlage i vode. Karlovačka udruga kaže da je šteta što se rekonstrukcija izloga nije ranije riješila, iako u tom slučaju prostor vjerojatno ne bi išao na natječaj za udruge već za komercijalnu djelatnost. 

U Varaždinu je ponuđen prostor veličine 132 kvadratna metra odnosno pet prostorija, objekt nema sanitarni čvor i jedini priključak za vodu mali je umivaonik u improviziranoj kuhinjici koju tek treba dovesti u funkcionalno stanje. Radijatori su prilično novi, ali s obzirom na veličinu grijanog prostora, režije za plin su vjerojatno najveća stavka. Neke dijelove prostora potrebno je urediti, zagletati i oličiti. Veliki stakleni prozori nisu najbolji čuvari energije, ali budući da je to već uska jezgra grada, za mijenjanje stolarije potrebna je posebna dozvola Konzervatorskog ureda.

Ugovor o korištenju sklapa se na tri godine, a nakon toga može se bez natječaja produžiti za još pet godina, ako Povjerenstvo zaključi da je organizacija ispunila sve preuzete obaveze. Izgrađeni objekti i ostala eventualna dodana vrijednost prostora nakon isteka ugovora postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Iz priloženog je vidljivo da popis preduvjeta koje OCD-i u ovom slučaju trebaju ispuniti nije u reciprocitetu sa stanjem prostora koji su im ponuđeni. Ulaganja daleko premašuju vrijednost prostora, a svi su dogovori i pregovori s državnim uredom prepušteni pojedinačnim odlukama Povjerenstva za dodjelu prostora organizacijama civilnog društva.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.