Tema Piše: Matija Mrakovčić
Prvi Zakon o pravu na pristup informacijama usvojen je u Švedskoj prije 250 godina, a ove se godine diljem svijeta 28. rujna obilježava godišnjica tog zakona koji je osigurao pravo građanima na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. U Hrvatskoj, Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) donesen je 2003. godine, no tek od 2010. pravo na pristup informacijama postalo je dijelom Ustava. Također, tek je 2013. u ZPPI uvedeno nezavisno tijelo za nadzor provedbe tog prava – Povjerenik za informiranje. Sabor je na to mjesto izabrao Anamariju Musu, docenticu na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta, koja je u nastupnom intervjuu konstatirala da “kultura transparentnosti jednostavno treba postati nešto što ćemo svi uzimati kao normalnu situaciju. Hrvatska se ionako nalazi na prekretnici u smislu nužnosti stvaranja nove slike o sebi, novog imidža, nadam se da će transparentnost i otvorenost biti potporni stupovi novog društva”.
Prvi Akcijski plan za provedbu međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za period 2012-2014 rezultirao je uspostavom suradnje između vlasti i civilnog društva, a slijedio ga je Akcijski plan za period 2014-2016, koji je podrazumijevao unaprjeđenje pružanja javnih usluga, veću pristupačnost tijela državne uprave te veće povjerenje javnosti. Otvorenost vlasti uključuje dvije komponente, transparentnost i participaciju, pri čemu je transparentnost jedan od nužnih preduvjeta za participaciju, odnosno sudjelovanje građana. Trenutno, donošenje trećeg Akcijskog plana je odgođeno, a Vijeće za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast kojim predsjedava Ministarstvo uprave, u posljednjih se godinu dana sastalo tek jedanput. Institucija Povjerenice za informiranje, portal za javna savjetovanja, centralni državni portal gov.hr i sustav e-Građani rezultati su platforme Partnerstva za otvorenu vlast, čija su daljnja nastojanja, kao što piše izvjestiteljica za Hrvatsku Ivona Mendeš, trenutno žrtve izbornih procesa.
Kako bi omogućili građanima lakši pristup informacijama tijela javne vlasti putem interneta, te doprinijeli njihovoj transparentnosti i odgovornosti prema građanima, udruge Code for Croatia i GONG u lipnju 2015. predstavili su internetsku platformu ImamoPravoZnati.org na kojoj građani kroz tri jednostavna koraka mogu tražiti informacije od oko 6000 tijela javne vlasti. Na Dan prava na pristup informacijama GONG je objavio priopćenje u kojem ističe da je u Hrvatskoj neophodno uvesti obavezu kreiranja i objavljivanja informacija o sastancima dužnosnika: od registra sastanaka preko popisa sudionika do zapisnika sastanaka, u svim granama i na svim razinama vlasti – od zakonodavne, izvršne i sudske do lokalne, regionalne i nacionalne razine: “Takve informacije trebaju biti objavljivane proaktivno, pravovremeno i u potpunosti, dok pravila o zaposlenju prije i nakon obnašanja javne funkcije moraju biti usmjerena na dokidanje nepoželjne revolving door prakse”.
Podsjećamo ovdje na situaciju nastalu prilikom izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima koje je pripremila tehnička Vlada Tihomira Oreškovića, a kojim se model zapošljavanja službenika u kabinetima ministara na vrijeme njihove službe, model kakav je prakticirala bivša koalicijska Vlada i koji je ukinuo Ustavni sud, vratio u upotrebu. Slučaj zapošljavanja bivšeg predsjednika Europske komisije Joséa Barrosoa kao savjetnika investicijske banke Goldman Sachs također je primjer revolving door prakse, ili primjer aktualnog ministra financija Zdravka Marića koji je do 2011. godine bio zaposlen na mjestu tajnika u Ministarstvu financija, nakon čega u koncernu Agrokor postaje izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala.
“Istovremeno, neophodno je regulirati rad samih lobista kako bi u jedinstvenom registru javnosti bile dostupne informacije o tome tko i za čiji interes lobira u Republici Hrvatskoj. K tome, Vlada treba usvojiti Kodeks ponašanja kojim treba urediti primjereni način komunikacije s lobistima, način i format obavještavanja javnosti o sastancima koje održava, kao i situacije koje mogu narušiti njen ugled, što je jedna od mjera u antikorupcijskom Akcijskom planu koja treba biti provedena do kraja ove godine”, poručuju iz GONG-a.
ObjavljenoObjavljeno
