Grad kao mjesto klasne borbe

U kapitalističkom sistemu, jedini način ostvarivanja kontrole nad životnim i radnim prostorom podrazumijeva vlasništvo. Privatizacijom društvenog stambenog fonda prekinuta je nekadašnja veza između prava na stambeni prostor i prava na rad. Prema posljednjim podacima, u Europi postoji oko 11 milijuna praznih stambenih jedinica što je dovoljno da se dva puta riješi stambeno pitanje beskućnika na kontinentu. 

Također, posljednjih godina u Srbiji zaoštrenost društvenih razlika koje se stvaraju na temelju stambenog pitanja najviše se reflektiraju u diskriminaciji romske populacije. Ruše se neformalna naselja u kojima većinu stanovnika čine Romi, a ljudi su nasilno raseljeni u segregirana kontejnerska naselja na rubovima gradova. Na istim mjestima privatni investitori izgrađuju skupe stanove koji često ostaju prazni. 

Otuda grad možemo shvatiti kao mjesto klasne borbe, a pitanje stanovanja ključnom točkom na kojoj se primijećuju sve veće razlike u društvu. Stoga, predavanja najavljena za četvrtak, 29. svibnja, u novosadskom Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, fokusirat će se na tri teme: pravo na stambeni prostor, neoliberalizaciju grada u post-jugoslavenskom kontekstu i pitanje infrastrukturne marginalizacije Roma i drugih manjina putem stambenih politika.

Na tribini u organizaciji kolektiva Gerusija sudjeluju Jovana Vuković (Regionalni centar za manjine, Beograd), Iva Marčetić (Nepokoreni grad, Mladi antifašisti i antifašistkinje, Zagreb) i Dubravka Sekulić (Institut za povijest i teoriju arhitekture, ETH, Zurich, Beograd), a moderira Marko Miletić (Kontekst kolektiv, Beograd).