Intervju Tijekom gotovo 150 godina od objavljivanja Marxova Kapitala, milijuni su ljudi u ime jednakosti prigrlili njegovo učenje koje je nakon povlačenja komunizma iz zapadnoga svijeta jednako dramatično palo u nemilost. Ali, kako je slobodno tržište dosegnulo svoje krajnje granice slijedom katastrofalnog odmicanja od pravila, nikada prije nije se pojavila veća potreba za prevrednovanjem najžešćeg i najrječitijeg neprijatelja kapitalizma.
Eric Hobsbawm u knjizi Kako promijeniti svijet: priče o Marxu i marksizmu u izdanju Naklade Ljevak pruža fascinantan i pronicav pregled marksizma. Istražuje utjecaje koji su ga iznjedrili, dalekosežne i raznolike kao što su kvekerski pokret i Machiavelli, kao i njegove korijene u Francuskoj revoluciji i njemačkoj filozofiji. Razmatra marksističke učitelje i ključne tekstove, od Engelsova Položaja radničke klase u Engleskoj preko Gramscijevih Zatvorskih bilježnica do samoga Komunističkog manifesta te analizira spektakularan obrat sudbine marksizma tijekom proteklih trideset godina. Briljantna, zanimljiva i sveobuhvatna knjiga Kako promijeniti svijet ne ostavlja nikakvu dvojbu o tome da je Karl Marx jednako velik mislilac danas kao što je bio prije dva stoljeća. Temi i marksizmu se prilazi i kritički: autor govori o pogledu na Marxa iz današnje perspektive, o odnosu Marxa i Engelsa, kao i o Marxovu pogledu na kapitalizam. Riječ je o vrlo važnoj knjizi u kojoj su prikazana različita razdoblja utjecaja marksizma na svijet i društva u kojima se oblikovao: do Prvoga svjetskoga rata, u eri antifašizma te njegovo značenje u recesiji i krizi.
“Knjiga Erica Hobsbawma jasno je i utemeljeno objašnjenje činjenice da i danas svaka namjera promjene svijeta, svako nezadovoljstvo stanjem stvari, mora ući u razgovor s radovima Marxa i Engelsa i mišljenjem na Marxovu tragu: upravo zato što se to nasljeđe ne može smatrati monolitnim i neprijepornim singularitetom, nego ga se može shvatiti samo u kontekstu prethodnika, suputnika pa i osporavatelja”, zapisala je Nadežda Čačinovič.
Eric Hobsbawm rođen je 1917. u Aleksandriji u Egiptu, obrazovao se u Austriji, Njemačkoj i Engleskoj. Ovaj veliki marksistički povjesničar i mislilac bio je član Britanske akademije i Američke akademije znanosti i umjetnosti te nositelj počasnih titula sveučilišta nekoliko zemalja. Do umirovljenja radio je kao predavač na Birkbeck Collegeu, University of London i potom na New York School of Social Research. Srž Hobsbawmova opusa sačinjava tetralogija “dugoga devetnaestog” i “kratkog dvadesetog stoljeća”, redom: Doba revolucije, Europa 1789 – 1848, Doba kapitala 1848 – 1875, Doba imperija 1875 – 1914, i Doba ekstrema 1914 – 1991. Majstorska koda ovim četirima dobima jest autobiografija Zanimljiva vremena (Disput, 2009.), zašivena 1917. i 2001. godinom. Njegova posljednja knjiga posthumno je objavljena zbirka eseja o kulturi i umjetnosti 20. stoljeća Fractured Times: Culture and Society in the 20th Century. Umro je 2012. godine u Londonu.
Izvor: Naklada Ljevak
ObjavljenoObjavljeno
