Izdavačka kuća Leykam international objavila je u biblioteci Uvodi prvi ”priručnik” problemskih čvorišta feminističke književne kritike na hrvatskome jeziku, knjigu Uvod u feminističku književnu kritiku autorica Lade Čale Feldman i Ane Tomljenović. Knjiga svojim naslovom ukazuje na oprezni zahvat u transdisciplinarno polje feminističke teorije koje je teško svesti isključivo na izučavanje književnosti, premda se u tim okvirima nastojati zadržati. Riječ kritika pritom je shvaćena u njezinom dvostrukom, književnoteorijskom i polemičkom smislu, prvenstveno kada su u pitanju oslonci na discipline koje se u feminističkoj kritici križaju. Uvod se tek povremeno obraća feminističkim teorijskim školama, autoricama i autorima što su tijekom povijesti, ali osobito u posljednjim desetljećima 20. i prvom 21. stoljeća postali gotovo nezaobilaznim imenima ove diskusije, u potrazi za ispomoći oko pojedinih fenomena, termina i pojmovnih prodora. No, tijekom izlaganja jasno se, argumentirano, ako ne i donekle pristrano, zastupa pristup u feminističkom kritičkom tumačenju književnosti i srodnih joj umjetničkih fenomena (kazalište, film, likovna umjetnost) kakav autorice osobno smatraju metodološki dosljednim.
”Pokušale smo izbjeći uobičajene preglede različitih feminističkih škola i knjigu koncipirati kao polemički hod razmjerno ustaljenim protokolima znanosti o književnosti. Nastojale smo i dati obol što većem broju ovdašnjih znanstvenica i teoretičarki u društveno-humanističkom području”, navodi Lada Čale Feldman u intervjuu Miri Muhoberac, ”Ne mogu ne spomenuti Centar za ženske studije u Zagrebu, koji je zaslužan za održanje ženskih kritičkih i aktivističkih napora, premda djeluje u stalnoj financijskoj neizvjesnosti, ovisan o stranim fondovima. U duhu ću te situacije formulirati i svoj odgovor na vaše pitanje o suvremenom položaju žene u globalnom kulturnom scenariju: kao što moramo promisliti kako i zašto importiramo teorijske koncepte iz globalnih središta akademske tržišne moći, i koliko njegujemo kritičku svijest o vlastitoj kulturnoj stiješnjenosti između nekadašnjih i današnjih ”imperija”, tako na isti način moramo razmišljati i o tome što su ženama donijeli preuzeti modusi demokratskog političkog angažmana. Isto vrijedi i za nove profesionalne prilike, ugledna menadžerska mjesta, ulazak u vojne pogone. I za nove oblike ženske pauperizacije, na koje je ukazao slučaj radnica Kamenskog, koji je dao povoda i maštovitim oblicima kazališno-političkih intervencija, koje upozoravaju na nove uvjete ženske eksploatacije i revolta”.
Lada Čale Feldman redovna je profesorica na katedri za teatrologiju i filmologiju Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suradnica je Instituta za etnologiju i folkloristiku, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Hrvatske radiotelevizije, članica međunarodnog udruženja za izvedbene studije Performance Studies international, bila je predsjednica Hrvatskog semiotičkog društva. Od 1991. honorarno predaje na više visokoškolskih institucija: Akademiji dramske umjetnosti, Centru za ženske studije u Zagrebu, Poslijediplomskom studiju književnosti i kulturalnih studija te Poslijediplomskom studiju etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i na poslijediplomskom studiju Instituta za humanističke studije u Ljubljani. Piše znanstvene radove, kazališne kritike i prikaze knjiga, izlaže na hrvatskim i međunarodnim skupovima s temama na presjecištu teatrologije, antropologije, književne teorije i feminističke kritike.
Ana Tomljenović znanstvena je novakinja na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je komparativnu književnost i antropologiju, a nakon završene prve godine magistarskog programa Rodnih studija pri Centru za interdisciplinarne poslijediplomske studije Univerziteta u Sarajevu, upisuje Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma u Zagrebu. Bavi se općom povijesti i teorijom književnosti.
KP / leykam / foto: abrasmedia
Objavljeno