Sustavno kršenje ljudskih i građanskih prava

Piše: Martina Domladovac

Povodom gostovanja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Hrvatskoj, Inicijativa Dobrodošli! i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL organizirali su prosvjednu akciju ispred hotela Westin u kojem su se predsjednik Erdoğan i predsjednica Grabar-Kitarović susreli s hrvatskim i turskim gospodarstvenicima. Prosvjedom su htjeli upozoriti na posljedice dogovora EU i Turske o raspodjeli izbjeglica, ali i na sustavno kršenje ljudskih i građanskih prava kao izravne posljedice Erdoğanovih politika. Organizatori prosvjeda naglašavaju da je Turska ilegalno natjerala tisuće izbjeglica da se vrate u Siriju, uvjeti u prihvatilištima i detencijskim centrima za izbjeglice su neadekvatni, a tursku vlast optužuje se za ubijanje izbjeglica na granici sa Sirijom. Osim toga, turski su državljani, kao i pripadnici etničkih skupina koje žive u Turskoj, jedna od najvećih izbjegličkih populacija u svijetu koja traži utočište od kršenja ljudskih prava i ograničavanja slobode izražavanja, kao i drugih vrsta sloboda.

Prema sporazumu Europske Unije i Turske, za svakog nelegalnog imigranta vraćenog iz Grčke u Tursku, EU će primiti jednog Sirijca izravno iz Turske. Iako su brojne svjetske organizacije prosvjedovale protiv igranja ljudskim sudbinama, ugovor se počeo provoditi, a prema izjavi ministra Orepića, Hrvatska će na temelju sporazuma u razdoblju od 8. lipnja do 8. srpnja primiti trideset ljudi iz Turske. Još po deset ljudi iz Grčke i Italije u Hrvatsku će biti preseljeno na temelju sporazuma o “rasterećenju” rubnih zemalja EU u koje pristiže najviše izbjeglica. Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko tisuću šesto ljudi. “Mi ćemo to sigurno izvršiti, vlada je donijela čvrstu odluku i imamo čvrsti stav da trebamo dijeliti odgovornost za zajednički problem”, rekao je Orepić, te najavio da će Hrvatska uskoro uplatiti svoj ovogodišnji dio financijske obveze prema Turskoj koji iznosi 1,7 milijuna eura.

Privremeni izbjeglički kamp u Slavonskom brodu zatvoren je 14. travnja, a ljudi iz kampa premješteni su u zagrebački Porin, prihvatilište za azilante i tražitelje azila otvorenog tipa, i u detencijski centar Ježevo. Ispred prihvatilišta Porin zbog loših uvjeta zbrinjavanja, nesigurnosti i nedostatka informacija, 26. travnja prosvjedovalo je tridesetak izbjeglica. Karzan Azad iz Iraka istaknuo je da izbjeglice u Porinu nemaju prava, ne znaju hoće li biti deportirani ili će dobiti međunarodnu zaštitu, te da neki već više od dva tjedna čekaju na uzimanje otisaka prstiju (iako se prema zakonima RH navodi kako bi to trebalo biti učinjeno u najkraćem roku). Zbog toga s mnogima još uvijek nisu napravljeni intervjui koji su dio procedure dobivanja međunarodne zaštite. Inicijativa Dobrodošli! prenosi i kako su počele deportacije iz Hrvatske, odnosno vraćanje izbjeglica koje nisu zatražile zaštitu u zemlje porijekla, kao i vraćanje izbjeglica iz europskih zemalja, poput Njemačke i Austrije u Hrvatsku.

Istovremeno, najviši administrativni sud Finske presudio je protiv deportacije afganistanskog tražitelja azila u Mađarsku zbog opasnosti od “nehumanog i ponižavajućeg postupanja”, prenosi Aljazeera. Na temelju Dublinskog sporazuma, tražitelj azila može podnijeti zahtjev u samo jednoj zemlji EU i njegovo rješenje primjenjuje se u svim drugim zemljama, no Sussana Mehton, pravna savjetnica finskog Amnesty Internationala, rekla je da zemlje članice EU urgiraju za prestanak deportacija izbjeglica u Mađarsku zbog sistemskih nedostataka dodjeljivanja azila te uvjeta prihvata izbjeglica, kao i mogućnosti vraćanja u Srbiju, koju većina EU zemalja ne smatra sigurnom trećom zemljom.