Što koči razvoj društvenog poduzetništva?

Piše: Matija Mrakovčić

Socijalno poduzetništvo kao koncept integrira stvaranje ekonomske i socijalne vrijednosti, prisutan je na globalnoj razini već jedno stoljeće, u teoriji i u praksi. Pojam društvenog poduzetništva definirao je Bill Drayton, koji na njega gleda kao na poduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita. Freer Spreckley, autor pojma društveno poduzeće, rekao je da se radi o poduzeću koje je u vlasništvu svojih zaposlenika ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, koji njime upravljaju zajednički na demokratskim načelima.

Društvena poduzeća važan su pokretač uključivog i održivog rasta, te igraju ključnu ulogu u rješavanju trenutnih ekonomskih i ekoloških izazova. U Hrvatskoj postoji duga tradicija zadrugarstva, postojanje podrške razvoju unutar samog sektora, razne inicijative društvenog poduzetništva u lokalnoj zajednici, uspostavljeni suradnički mehanizmi i programi (Mreža za DOP, Zajednica za DOP HGK, HRPSOR, HUB), a najpoznatiji primjeri društvenih poduzeća u domaćem kontekstu su oni čije je osnivanje pomogao čakovečki Autonomni centar: ACT Printlab d.o.o., ACT Konto d.o.o., Socijalna zadruga Humana Nova te Centar za eko-društveni razvoj CEDRA Čakovec.

Europska komisija nedavno je objavila studiju pod nazivom A map of social enterprises and their eco-systems in Europe koja opisuje glavne značajke društvenih poduzeća u 28 zemalja članica Europske unije i u Švicarskoj, koristeći zajedničku definiciju i pristup. Studija daje pregled svega što koči razvoj društvenog poduzetništva te je polazna točka za razvoj sveobuhvatne karte društvenih poduzeća u Europi. Neki od navedenih problema jesu slaba vidljivost i prepoznatljivost sektora društvenog poduzetništva, ograničenja zakonskih i regulatornih okvira, manjak financijskih sredstava, otežan pristup tržištu i nedostatak poslovne podrške i razvoja strukture, obuke i razvoja radne snage. Studija se temelji na postojećim akademskim materijalima i razgovorima s više od 350 sudionika diljem Europe. Isto tako, sredinom 2012. godine objavljen je zbornik radova o društvenom poduzetništvu Poduzetništvo u službi zajednice u izdanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva te krajem studenog 2014. priručnik koji promiče društveno odgovorno poslovanje i društvenopoduzetničku praksu u turizmu kao alate održivog rasta autora Tea Petričevića.

Trenutno samo osam europskih država (Bugarska, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Švedska i Velika Britanija) provodi politiku koja potiče i podržava razvoj društvenog poduzetništva, a strategija poticanja društvenog poduzetništva u fazi je razvoja u sedam zemalja (Irska, Hrvatska, Latvija, Litva, Malta, Poljska i Rumunjska). Savjetovanje o Nacrtu Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine provedeno je početkom 2014, a od ožujka do lipnja održana su javna predstavljanja Strategije u Splitu, Osijeku, Čakovcu, Rijeci, Kutini, Šibeniku, Dubrovniku i Zagrebu. U okviru mjera za provedbu Strategije tijekom 2015. godine navedene su aktivnosti uspostave jedinstvene evidencije društvenih poduzetnika uz definiranje kriterija prepoznavanja takvog poduzetnika (prvo tromjesečje), analize postojećeg zakonodavnog okvira kao poticaj za iniciranje usklađenih zakonodavnih promjena (drugo tromjesečje), razvoj sustava poticaja i olakšica za socijalne poduzetnike na temelju preporuka proizašlih iz analize zakonodavnog okvira (četvrto tromjesečje) te uspostava okvira za razvoj javno-privatnih partnerstava za financiranje društvenog poduzetništva između HBOR-a i komercijalnih banaka (kraj godine).

Sa svim planiranim i provedenim mjerama javnost će biti upoznata na konferenciji za tisak koja se, prema Strategiji, treba održati barem jednom godišnje, a za koju je aktivnost, koja još podrazumijeva organiziranje seminara i stručne konferencije, predviđeno 4 milijuna kuna.