Što gubimo kad zaboravljamo

Ovogodišnja konferencija Re-Thinking Humanities and Social Sciences posvećena je politikama pamćenja.

Promjene u poimanju onog što je “naše”, sa svim pripadajućim kategorijama, dovelo je u pitanje koncept nasljeđa. Istraživanja su pokazala da je pamćenje prošlosti uvijek artikulirano duž društvenih diferencijacijskih osi poput klase, spola ili etničke pripadnosti. Oko svake društvene osi kristalizira se niz značenja koja se razlikuju ovisno o pripadnosti različitim diskurzivnim formacijama koje se rabe kao interpretativni okvir. Sve to konstituira politike pamćenja koje su djelatne u svakodnevnim kulturalnim, političkim i ekonomskim praksama. Tema ovogodišnje konferencije Re-Thinking Humanities and Social Sciences su politike pamćenja. Kakva je veza između prošlosti i sadašnjosti? Kako se narativi o prošlosti konstituiraju, održavaju i raspadaju? Na koji se način različiti diskursi o prošlosti upisuju u društvene odnose i subjektivitete. Kako su naše najdublje emocije, žudnje i fantazije artikulirane unutar diskurzivnog prostora pamćenja? Kakve je prirode veza između komunikacijskih tehnologija i načina na koji prošlost reprezentira? Konferencija će pokušati odgovoriti na ova pitanja promišljajući politike pamćenja kroz analizu filmova, fotografija, performansa, književnosti, spomenika, itd.

Poseban će naglasak biti stavljen na 1) istraživanje cirkulacije povijesnog pamćenja koje je temelj identifikacije u određenom kulturnom, povijesnom i političkom trenutku; 2) moguće odgovore na ono što Lauren Berlant zove “nužnostima trenutka” (povijesnog trenutka, seksualnog trenutka, intimnog trenutka, pojedinačnog subjektivnog trenutka gdje je vrijeme opstanka samo drugo ime za svakodnevni život) i 3) načine na koje nove tehnologije, kako kaže Laura Mulvey, otvaraju mogućnost “susreta estetike prošlosti s estetikom sadašnjosti” .

Glavni izlagači na ovogodišnjoj konferenciji bit će upravo Lauren Berlant i Laura Mulvey.

Lauren Berlant je profesorica na University of Chicago. Bavi se proučavanjem javnih sfera kao afetivnih svjetova. Njeni teoretski modeli afekte i emocije postuliraju kao pretpostavku racionalnih i dogovornih odluka što dekonstruira binarnu opreku između emocija i razuma kao dvaju načina spoznaje i metaboličke povezanosti sa svijetom. Autorica je mnogih knjiga od kojih posebno vrijedi izdvojiti The Anatomy of National Fantasy, The Queen of America Goes to Washington City, The Female Complaint i Cruel Optimism. Laura Mulvey je feministička teoretičarka filma. Trenutno predaje na Birkbecku. Međunarodni ugled stekla je esejom Visual Pleasure and Narrative Cinema objavljenom 1975. u časopisu Screen koji je postao jedan od najutjecajnijih tekstova feminističke teorije filma. U tom radu pokazuje se većina značaki njene analize filmova. Pozicionirajući se između semiotike filmskog pripovijedanja i semiotike psihoanalize, Mulvey proučava načine na koji je pojava žene kodirana u vizualnom i erotskom smislu kao objekt za gledanje u klasičnom holivudskom filmu. Njeni poznatiji radovi uključuju knjige Visual and Other Pleasures, Fetishism and Curiosity (Perspectives), Death 24x a Second: Stillness and the Moving Image.

Treća međunarodna konferencija Re-Thinking Humanities and Social Sciences održat će se u Zadru od 6. do 9. rujna 2012. Više informacija potražite ovdje.