Blic Piše: Marko Škuflić
U Zadru se od 14. do 16. lipnja 2012. održao peti po redu Clubture forum na kojem se okupilo više od 30 udruga iz cijele Hrvatske koje zajedno čine Clubture, mrežu organizacija nezavisne kulture. Kako je decentralizacija jedno od temeljnih načela te mreže, forum se svake godine održava u drugome gradu. Nakon prošlogodišnje Pule, ove godine je također na redu bio grad koji se nakon što prođe “sezona” pretvara u grad duhova.
Drugog dana održavanja foruma, 15. lipnja, u atriju Kneževe palače upriličena je javna tribina na temu Uloga nezavisne kulture u razvoju grada Zadra. Tribinu je moderirala Katarina Pavić, koordinatorica Clubture mreže, a u raspravi su sudjelovali Radovan Dunatov, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i sport u ulozi predstavnika gradske uprave, dr.sc. Željka Tonković, asistentica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koja je sažeto i koncizno dala uvid u problematiku kroz analizu rezultata provedenog ispitivanja javnog mijenja te Davor Mišković, aktualni predsjednik mreže.
Gradska uprava se, dajući na korištenje Kneževu palaču koja je u doba Austro-Ugarske monarhije bila sjedište zemaljske vlade Dalmacije te prostor koji prije nije bio otvoren za širu javnost, barem simbolički otvorila ka rješavanju pitanja opstanka nezavisne kulture u gradu. Simbolički, jer osiguravanjem prostora za očuvanje kulturne baštine nije riješen problem “žive” kulture kao one kroz koju grad svakodnevno diše. Kao trenutno rješenje prostora za nezavisnu kulturu u grad Zadar (joj) je ustupio Kazalište lutaka. To svakako jest početak, no nije niti približno dovoljan kapacitet da zadovolji postojeće potrebe, a kamo li potrebe u slučaju mogućeg razvoja kulturne scene. Stoga su sudionici tribine, kako govornici tako i publika, opetovano naglasili da je ključni problem, koji se javlja i na razini države, nedostatak prostora nužnog za rad i funkcioniranje organizacija nezavisne kulture.
Na samom početku tribine konstatirano je da bi urbani razvoj grada trebao pratiti i onaj kulturni, što nije bio slučaj zadnjih dvadesetak godina. To kaskanje za urbanim razvojem se odlično može vidjeti na primjeru nezavisne kulture, a pogodovalo mu je više međupovezanih čimbenika. Jedan od uzroka zasigurno leži i u lokalnoj upravi koja bi trebala brinuti o svemu na razini grada pa tako i o kulturi, u svim oblicima koje može poprimiti, kao i o građanima koji se njome bave. Stoga je izražena potreba za suradnjom između gradske uprave i organizacija nezavisne kulture. Spomenuto je kako treba osmisliti konkretnu kulturnu strategiju te da se radi na prijedlogu kulturnog razvoja grada Zadra. U načelu hvalevrijednu gestu pružanja ruke od strane gradske uprave uvijek valja uzeti s malom zadrškom, jer baš kao što problem nezavisne kulture nije novi problem već rezultat sustavnog zanemarivanja, tako ni ova tribina nije bila prva rasprava ovoga tipa već samo još jedna u nizu za koju tek predstoji vidjeti hoće li polučiti kakve rezultate. Uz potrebu za dijalogom upravnih i kulturnih institucija s organizacijama nezavisne kulture, Tonković je navela još neke stavke koje su ispitanici izdvojili kao problematične. Vox populi je tako naveo nedostatak sponzora ili općenito kanala za financiranje nezavisne kulture, nedostatak potpore lokalne vlasti te institucija, općenito neprofesionalan odnos spram umjetnosti, nejasne kriterije financiranja umjetnosti, nedostatak kvalitetne kritike, nepoštivanje individualnog rada te nezainteresiranost publike za kulturnu produkciju. Na kraju, kao jedan od problema navedeno je da u Zadru zapravo ne postoji nešto što bi se nazvalo (nezavisnom) kulturnom scenom, već se sve svodi na osnivače udruga te uži krug ljudi koji “guraju cijelu priču”.
Kultura već tradicionalno nema pravo prvenstva nad ostalim stavkama gradskog proračuna. Brojke su se kretale od 10 posto proračuna u “zlatnim danima” do današnjih 6-7 posto. Veći dio kolača uvijek je odlazio institucijama osnovanim od strane grada poput Gradske knjižnice i HNK dok se ostatak dijelio između brojnih zadarskih udruga i organizacija. Dunatov je, komentirajući lošu financijsku situaciju, ponudio odgovor na pitanje nedostatka novca u vidu globalne recesije koja je zatresla i ove krajeve. Izostanak reakcije na tu izjavu, od strane prisutnih, u neku ruku je i potvrdilo tu tezu. No, takva konstatacija nije zaskočila predstavnika udruge Šigureca koji se ipak zapitao što se događa s novcima dodijeljenim za potrebe nezavisne kulture. Dunatov je još jednom potvrdio kako novca nema te je kao predstavnik gradske uprave savjetovao da se do financija za razvitak nezavisne kulturne scene pokuša doći preko sponzora, odnosno drugim kanalima.
Opće je poznata činjenica da s krajem ljeta zamire i kulturni život grada. Za to su zaslužni već spomenuti problemi koji samo pridonose efektu festivalizacije kulture koja se, dakle, samo sporadično javlja kao dio turističke ponude. Odlaskom zadnjeg većeg vala turista gase se i svjetla pozornice. Pri tome treba imati na umu već toliko izlizanu, no toliko istinitu floskulu koja je svoj put našla i do ove tribine kroz pitanja publike, a to je da Hrvatska u vidu turizma nema što ponuditi doli sunca i mora. Drugim riječima, nedostaje joj živost urbanog krajobraza koji na drugim turističkim odrednicama biva ispunjen raznolikom umjetnošću, zvukovima, mirisima te širokim osmijesima.
Za kraj, kao komentar na prijedlog potrage za sponzorima i ostale probleme kulture u Zadru, želim spomenuti napomenu upućenu od strane Željke Tonković, a to je da kultura treba počivati na lokalnoj infrastrukturi. To je i bit mreže Clubture koja počiva na načelu decentralizacije, a njen aktualni predsjednik Davor Mišković dodao je da naglasak u toj infrastrukturi treba biti na ljudima i djelovanju, odnosno onome što se u nezavisnoj kulturi zaista i radi.
Infrastrukturu treba činiti konsenzus uprave i udruga te ona treba postojati i u svom fizičkom, opipljivom obliku. Treba se negdje materijalizirati u vidu prostora za nezavisnu kulturu. Sve dok se kroz stalnu dinamiku ne ostvari ekvilibrijum dviju strana, budućnost nezavisne kulture u Zadru će počivati isključivo na entuzijazmu pojedinaca koji će u začaranom krugu uvijek nanovo upregnuti svoju kreativnost kako bi preživjeli do iduće sezone.
Tekst je nastao u okviru segmenta projeka MediaLab na putu kojeg provode udruge Fade In, Filmaktiv i Kurziv, a koji se ostvaruje kroz mrežu Clubture.
ObjavljenoObjavljeno
