Priče afro-američke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Piše: Martina Domladovac

S krajem veljače završio je i Black History Month ili African American History Month, razdoblje u kojem svake godine Amerika obilježava povijest i dostignuća afro-američke zajednice, dok se istovremeno pažnja skreće na goruće probleme američkih rasnih manjina. Veljaču 2016. godine, brojni mediji i javnost na društvenim mrežama, opisuju kao “najbolji Black History Month ikad”. Za to je prvenstveno zaslužno nekoliko pamtljivih pop-kulturnih trenutaka koji su potaknuli širu raspravu javnosti.

Možda najviše pažnje izazvao je video pjevačice Beyonce za pjesmu Formation u kojem se referira na policijsku brutalnost i ljude pogođene uraganom Katrina, te nastup na Super Bowlu kojim je podsjetila na Crne pantere, revolucionarni crnački pokret protiv segregacije iz šezdesetih godina. Nekoliko dana kasnije reper Kendrick Lamar na dodjeli nagrada Grammy svojom je izvedbom prisjetio na rado zaboravljano razdoblje robovlasničkog sustava i nepravde na kojoj je nastalo američko društvo. Obje izvedbe dogodile su se na vrlo popularnim, nacionalno emitiranim događajima što je doprinijelo njihovoj vidljivosti i na neki ih način učinilo neizbježnom referencom popularne kulture. Filmovi Race, o Jesseju Owensu, poznatom crnom trkaču koji je pobijedio na Olimpijskim igrama u Berlinu, te The Birth of a nation koji prikazuje pobunu američkih robova pod vodstvom Nata Turnera, doprinijeli su vidljivosti i popularizaciji crnačke povijesti. Istovremeno, pokret na društvenim mrežama #OscarsSoWhite, kojim se dodjela nagrada za filmska ostvarenja kritizira za neuključivanje crnih glumaca i glumica među nominirane, pokrenuo je raspravu o nepravednoj podzastupljenosti afro-američkih glumaca i nedostatku crnih uloga u Hollywoodu.

Osim slavljenja prošlosti, cilj Black History Montha također je pokretanje rasprave o rasnoj nejednakosti te poboljšanje uvjeta života crne zajednice u Americi. U tome je osobito angažirana organizacija Black Lives Matter, osnovana 2012. godine nakon ubojstva sedamnaestogodišnjeg Trayvona Martina. Organizacija se svojim djelovanjem prvenstveno želi othrvati konstantnoj dehumanizaciji crnih stanovnika Amerike, te poziva na akciju protiv rasizma i na solidarnost svih depriviranih društvenih skupina. „Ne možemo si dozvoliti samo obilježavanje prošlosti. Moramo iskoristiti priliku za promjenom tijeka povijesti oblikujući našu budućnost“, rekao je Opal Tometi, suosnivač organizacije, u tekstu iz prošlogodišnje serije Black Future Huffington Posta koji je i ove godine Black History Month obilježio nizom tekstova crnih autora o kulturnim i političkim temama važnim za njihovu zajednicu. „Zato što je povijest bjelaca dominantan narativ u Americi i zato što baca u sjenu crnu povijest, ovaj mjesec udvostručujemo izvještavanje i ponovno se posvećujemo pričanju priča iz crnačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“, napisala je Lilly Workneh. 

Na temelju spomenutog čini se kako se pokret afro-američke emancipacije pokušava ograničiti samo na jedan mjesec u godini, no široko djelovanje organizacije Black Lives Matter koja dobiva sve veću vidljivost u javnosti utječe na porast aktivizma, a time i na društveno-političke promjene.