Blic Piše: Antonija Letinić
Nakon neuspješnog sastanka Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koji se trebao održati u ponedjeljak, na inicijativu šest članova Odbora za informiranje, informatizaciju i medije sazvan je sastanak na istu temu – odluku ministra kulture Zlatka Hasanbegovića o razrješenju dužnosti članova Povjerenstva za neprofitne medije. Sastanak je održan u petak, 5. veljače, a na njemu su osim članova Odbora sudjelovali, bez prava na glasanje, i članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Željko Jovanović i Sabina Glasovac iz oporbene stranke SDP.
Nakon uvodnog slova predsjednika odbora Andrije Mikulića, inicijator sastanka Nenad Stazić pozvao je ministra Hasanbegovića da objasni zakonske temelje, razloge i motive za svoju odluku, za koju je upozorio da je stigla dan nakon što mu se obratila udruga U ime obitelji otvorenim pismom u kojem se obrušila na stručno povjerenstvo nizom takozvanih argumenata.
Hasanbegović je na početku istaknuo da ima posebnu čast što može pred saborskim odborom iznijeti razloge zbog kojih je donio odluku i izrazio nadu da će to postati dobra praksa te da će uvijek biti na raspolaganju za sve upite vezane uz rad njegova resora. Još je jednom ponovio, kao i u obraćanju novinarima u ponedjeljak, da se radi o presedanu što se saziva sjednica o nečemu što nije u saborskoj nadležnosti ističući kako pokazuje svoju dobru volju uvažavanjem ovog tijela. U svom je izlaganju iznio genezu nastanka Odjela za medije, pa i Povjerenstva, te cijele priče oko izrade medijske strategije za koju je na kraju zaključio da je završila kao beživotan teorijski elaborat. O samom programu potpora neprofitnim medijima naveo je kako je 2013. upućen javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima te da su do sada provedena tri natječaja, a prisutne je uputio na tablicu korisnika i članova Povjerenstva, koju im je podijelio na početku rasprave.
Podsjetio je kako su “provedbu projekata od početka pratile brojne kontroverze, učestalo prozivanje za sukob interesa, prikrivena suradnja, vidljiva i nevidljiva povezanost, javne svađe, polemike, kritike za nepotizam, klijentelizam, ideološku uskogrudnost i sektaštvo, dodjela sredstava mimo natječaja diskrecijskom odlukom ministrice”. Ocijenio je kako je time promašena sama svrha projekta jer je i “površnom promatraču vidljivo da su se poticale ideološki podobne publikacije što je promašeno” te nastavio kako se “ova praksa trebala još ambicioznije nastaviti sukcesivnim povećanjem na šest milijuna kuna u 2016. godini” što je bilo ključno za njegovu odluku. “Sredstva su dodijeljena za 2015. i za povjerenstvom kao takvim više nema potrebe, neovisno o mom osobnom mišljenju o njegovom sastavu, mjerilima”, rekao je ministar i najavio da će biti donesen novi proračun i nova medijska strategija. Praćenje, što je bila zadaća Povjerenstva, ministar se obvezao da će raditi sam i da “osobno na sebe preuzima tu odgovornost”. Za kraj je istaknuo kako je njegovo “načelno stajalište da nema potrebe za nastavkom novčanog podupiranja bilo kojeg neprofitnog medija putem medijske politike Ministarstva kulture. Ukoliko Vlada utvrdi da je to potrebno, postoje drugi resori i modaliteti. Iako to sve stoji u formalnom obrazloženju, procedura razrješenja je utemeljena na zakonu i pravilnicima, ovo Povjerenstvo nema propisanu proceduru razrješenja, jer nije riječ o kulturnom vijeću”. Osvrnuo se i na pitanje vezano uz otvoreno pismo udruge U ime obitelji te kazao kako je “dobio barem stotinu otvorenih i zatvorenih pisama s tim u vezi, dakle riječ je o potpunoj koincidenciji, i to na nikoji način nije imalo utjecaja na donošenje ove moje odluke”.
Na ministrova obrazloženja reagirao je zastupnik SDP-a Nenad Stazić upozorivši ga kako je “sve što radi bilo koji ministar u domeni Sabora, isto tako i svaki vaš potez podliježe kontroli ovoga Sabora”. Što se tiče obrazloženja za ovakvu odluku, Stazić je započeo od pitanja sukoba interesa ukazujući kako postoji Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa i da je ta institucija nadležna za donošenje odluka u ovoj domeni te da o tome ne može odlučivati ni ministar, ni on niti novinari te da se u slučaju takvih sumnji trebao obratiti tom tijelu. Napomenuo je i da sve odluke moraju biti zakonite, a da ova odluka nema ni obrazloženje ni uputu o pravnom lijeku te da se time može smatrati ništavnom. Za kraj je Stazić upozorio da je demokracija procedura i poštivanje zakona te da ako ministar smatra neprofitne medije nepotrebnima da će to prethodno morati ozakoniti da bi imao pravni temelj za takvo postupanje te pozvao ministra da povuče odluku zbog nezakonitosti, odnosno ništavnosti.
U raspravu se uključio i zastupnik Željko Jovanović koji je napomenuo da je možda ministar pogriješio i da je u redu priznati pogrešku i ispraviti je, te podsjetio na čitav niz pogrešaka koje su se potkrale novoj Vladi, od odustajanja i odustajanja od odustajanja od kurikularne reforme, preko smijenjenog ministra branitelja. Pridružio se kolegi Staziću u zahtjevu da se povuče odluka te podsjetio da je jedno od osnovnih prava zastupnika ono da govore u ime građana, a ne “u ime obitelji” upozoravajući na novi trend u prijetnjama slobodi govora od etiketiranja civilnog društva bolesnim preko proglašavanja medija prijetnjom demokratizaciji te zahtjevima za provedbom lustracije nad njima. Zaključio je kako je “udar na civilno društvo, na neprofitne medije, nešto čemu se morate oštro suprotstaviti, a ne poticati to svojim odlukama”.
Davor Bernardić iz redova SDP-a je “očekivao da ćemo dobiti platformu i program rada”. Podsjetio je ministra da predstavlja sve hrvatske građane, bez obzira što pripada određenoj političkoj platformi. “Nemam ništa protiv da se sredstva dodjele udrugama različitog spektra, sve dok nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima ove zemlje. Vi ste Povjerenstvo pripisali ideološko-kulturnom krugu i na taj ste način odgovorili zašto ste ga raspustili. Da ste izašli sa strategijom, definiranjem procedura i onda ga ukinuli kao nepotrebno, onda bismo s pravom rekli da je taj potez u skladu s programom, no vi ovim potezom potičete podjele u ovom društvu. Demokracija je procedura i dobre namjere”, kazao je Bernardić i pozvao ministra da predstavi “program kulturne politike koji misli provoditi za sve građane ove zemlje, a ne da prva rasprava bude o evidentnoj čistki”.
Jasen Mesić, zastupnik HDZ-a i bivši ministar kulture koji je tu dužnost obnašao od prosinca 2010. do prosinca 2011, napomenuo je kako je dobro upoznat s ovom problematikom jer je uz Ministarstvo kulture vezan još od 1993. godine i prati rad i programe tog tijela više od dvadeset godina. Podsjetio je na svoja upozorenja koja je iznosio prilikom saborskih rasprava o dopunama Zakona o elektroničkim medijima i prilikom kojih je isticao da je “ovaj način financiranja pogrešan. Neću ni danas tvrditi suprotno. O tome možemo razgovarati i na tematskim sjednicama gdje ću obrazložiti što mislim da je pravi put”. Podsjetio je kako su poticali bivšu ministricu da donese medijsku strategiju, no da su se donosile jedino raznorazne izmjene medijskog zakonodavstva na raznim nivoima. Također je upozorio i na nizove zaključaka koji su doneseni na odborima, a na koje su se oglušivala različita tijela poput ravnateljstva HRT-a. Stoga je pozvao prisutne da ne podižu potenciju tamo gdje nije nužno. Mesić smatra i kako je pitanje medijske politike iznimno kompleksno pitanje koje brzinom razvoja te raznolikošću aspekata koji ulaze u domenu medija nadilazi sektor kulture te smatra kako kulturna politika ne može pratiti i neće moći pratiti medijsku politiku. Smatra da se ta politika mora oblikovati i provoditi intersektorski te opetovano pozvao da se ministru dopusti postavljanje te politike o kojoj će se zasigurno raspravljati i na ovom odboru. Osvrnuo se i na upute za prijavitelje na natječaj za potpore neprofitnim medijima iz koji se vidi da su usmjerene na teme ljudskih prava, raznolikosti te da se one uklapaju u one teme kojima se bavi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a ne uz teme vezane uz polje kulture.
Zastupnik iz redova HSLS-a Darinko Kosor iskazao je šokiranost dijelom rasprave: “Mi smo saborski zastupnici, predstavljamo sve, imamo svoje ovlasti i njih se trebamo držati. Osobno smatram da neprofitni mediji trebaju postojati, da se trebaju financirati od države, osobno imam simpatiju prema jednom dijelu medija koji su na ovoj listi, ali rasprava ovdje me podsjeća na politički prijeki sud iz nekih davnih vremena”. Ministra je pozvao da radi u skladu sa zakonom te razmisli još jednom o podršci neprofitnim medijima ističući kako treba pronaći novu formu.
Zastupnica SDP-a Sabina Glasovac, također u gostima na ovom Odboru, smatra neprihvatljivim izjave da “smo uzeli ulogu prijekog suda” i “ako neka tema dominira deset dana u medijskom i javnom prostoru mi smo dužni postaviti pitanja. Sablažnjava me izjava ministra koji je najavio ukidanje financiranja neprofitnih medija od strane države”. Podsjetila je i na uvjete u kojima djeluje neprofitni medijski sektor te da mu je podrška države od egzistencijalne važnosti. Podsjetila je kako bi ukidanjem potpora medijima došlo do ukidanja preko 340 radnih mjesta i prostora za rad preko 1000 suradnika. “Točno je što ste rekli da su do sada uspješno provedena tri natječaja, osnovne odluke bazirale su se na tri kriterija – inovativnost, participativnost i transparentnost”, napomenula je Glasovac te podsjetila kako se radi o svega dva promila državnog proračuna te kako je ovo jedan od rijetkih natječaja koji su bili na širokoj javnoj raspravi i jedini uz koji se objavljuju recenzije svih prijavljenih projekata kao i tablice ocjena svih članova Povjerenstva.
Goran Beus Richembergh, zastupnik HNS-a, resor kulture smatra jednim od najzahtjevnijih jer kultura je vrlo teško pitanje i kao takva je kolijevka onoga što narod radi i čini te nije jednostavno propisati pravila i ciljeve u kojima će se razvijati kultura. “Nijedan ministar nije imao ambiciju da tako nešto propiše i odredi kako će se graditi identitete. Na početku svakoga mandata je najvažnije obraćanje ministra kroz programatske intervjue i istupe”, istaknuo je Richembergh, a koji su u slučaju gospodina Hasanbegovića praćeni napadima i poticanjem antagonizama. “Jasno je da nova Vlada zaziva neku novu kulturnu paradigmu, i to je posve legitimno, samo je pitanje o čemu se radi. Javnost je živo raspravljala o kulturi posljednjih godina, kao i o medijima, i oni koji su iz tog sektora znaju koliko je to zahtjevna stvar. I zato je uzimanje sjekire u ruke najgora moguća strategija kad se radi o sektoru kulture. Ja sam očekivao da ćemo zagaziti u raspravu o novoj kulturnoj paradigmi i zato mi doista nije jasno zašto se ministar odlučio napraviti nekoliko koraka koji mu vežu ruke i noge, odnosno nameću golemi teret na noge. Ukidanje ovog Povjerenstva je besmisleno, a istovremeno je teret. Novci su raspodijeljeni, i ne može više štetu činiti. To što ga nema je samo šteta Ministarstvu kulture koje će sada morati i taj dio posla obavljati. I još se mora opravdavati javnosti za odluku koja je sporna s pravnog i funkcionalnog aspekta”, konstatirao je Richembergh te nastavio: “Mogu vjerovati da ministar nije htio uvrijediti javnost, on je prilično naivno krenuo obrazlagati stavove kao znanstvenik i morat će ih stalno objašnjavati”.
Podsjetio je i na aktualnu peticiju kojom se prikupljaju potpisi za smjenu ministra kulture te kako je do sada prikupljeno 1499 potpisa istaknutih kulturnih radnika (u trenutku objave članka: 2487, op.ur.) što znači da je ministar “persona non grata” u sektoru kulture. Zamislite da krene opstrukcija. Da glumci usred predstave odluče prestati igrati zbog njegove prisutnosti. Nema pomoćnika, nema zamjenika, nema imenovane osobe koja bi branila politiku Vlade RH. Ovo se nikad nigdje nije dogodilo, ni u jednom resoru. To onemogućuje rad”. Podsjetio je i na brojne drame koje su se odvijale oko nastanka medijske strategije te kako u političkom prostoru postoje mehanizmi kojima se zaustavljaju iznimno važni procesi te da ako “ministar misli da će on to riješiti, da neće nailaziti na zidove – e pa sretno”. Istaknuo je i kako je “prostor kulture prostor imaginacije i slobode i tko krene restriktivno naići će na otpore”. Zapitao se i koje je prikladnije mjesto za financiranje medija od takvog prostora kao što je prostor kulture te tko će skrbiti o neprofitnim medijima koji su jedini prostor za prepoznavanje potreba onih koji su oštećeni u komercijalnim medijima. “Nema drugog ministarstva gdje je priča o medijima kući više nego u Ministarstvu kulture”, smatra Richembergh te podsjeća da je uvođenjem kulturnih vijeća u vrijeme ministra Bože Biškupića prije više od deset godina započeo proces decentralizacije odlučivanja o raspodjeli sredstava što je doprinijelo transparentnosti. Za kraj je izrazio bojazan da bi moglo doći do rušenja Hine, koja je spašena medijska kuća, izvučena iz minusa od deset milijuna kuna duga koju je aktualna uprava dovela u plus.
Zaključak koji je usvojen na sastanku odbora sa 7 glasova za, 4 protiv i dva suzdržana jest da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović odluku o razrješenju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije donio sukladno svojim zakonskim ovlastima.
Ministar Hasanbegović samo se kratko obratio novinarima po izlasku sa sjednice te na pitanje je li razgovorao s premijerom i kolegama o ovoj temi kazao kako će se o tome donijeti konkretna odluka i da će svi zainteresirani moći izraziti svoja stajališta te pozvao neprofitne medije da razmisle o alternativnim rješenjima.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
