Politička, moralna i pravna kapitulacija

Sporazumom Turske i EU te zatvaranjem balkanske rute, svjesno je ugroženo na tisuće života izbjeglica, a takva politika isključivo je u interesu krijumčara.

piše:
Martina Domladovac
idomeni_kostas_630FOTO: Kostas Kallergis

Piše: Martina Domladovac

U ponedjeljak, 7. ožujka, održan je summit EU i Turske o daljnjim koracima vezanim uz aktualnu izbjegličku i humanitarnu krizu. Čelnici Europske unije dogovorili su načela zajedničkog upravljanja krizom i zadužili predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska da do sljedećeg summita koji će biti održan 17. i 18. ožujka, pregovara o konkretnijim detaljima s Turskom.

Iz medija saznajemo da će EU, prema prijedlogu sporazuma sa summita, potpuno evakuirati izbjeglice s grčkih otoka i vratiti u Tursku one koji su tamo stigli nakon datuma koji će se naknadno odrediti. Relokacija bi se mogla vršiti tako da za jednog Sirijca koji je readmisijom vraćen s grčkih otoka u Tursku, jedan Sirijac bude relociran u zemlje EU. EU bi u fond za humanitarnu pomoć i razvojne projekte za sirijske izbjeglice u Turskoj izdvojila dodatne tri milijarde eura, dvostruko više nego što je prvobitno planirano, prenosi inicijativa Dobrodošli!.

Različite organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju kako je takva politika isključivo u interesu krijumčara. Postavlja se i pitanje sigurnosti Kurda koji bi mogli biti prisilno vraćeni u Tursku, a upravo je porast napada turskih snaga protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK) doveo do većeg broja Kurda koji traže zaštitu u Europi. Unutarnja politika Turske i utjecaj koji bi postizanje sporazuma s EU moglo na nju imati također je izvor bojazni. Nakon što je predsjednik Europske komisije prošli tjedan napustio Ankaru, turske su vlasti preuzele Zaman, najveće opozicijske novine u zemlji, prenosi Politico. Ovo je uzrokovalo tek blagi ukor Bruxellesa i potpunu šutnju Berlina, stoga od Europske unije možemo očekivati da neće zaštititi demokraciju i ljudska prava u Turskoj onako kako štiti svoje granice.

Filippo Grandi, čelnik UNHCR-a, održao je govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u kojem je naglasio kako je duboko zabrinut postignutim dogovorom EU i Turske o vraćanju izbjeglica. “Moja prva reakcija je duboka zabrinutost o bilo kakvom sporazumu koji bi uključivao vraćanje ikoga iz jedne zemlje u drugu bez primjene sigurnosti i zaštite izbjeglica pod međunarodnim zakonom. Zemlja u koju ih se vraća također mora tražiteljima azila osigurati pristup radu, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i socijalnoj pomoći”, rekao je.

Od ponoći 9. ožujka, Slovenija i Hrvatska počele su primjenjivati novi režim ulaska u zemlju, te više neće primati izbjeglice bez valjane vize i putovnice, a isto su najavile i Srbija i Makedonija. Time je zatvorena takozvana balkanska ruta. Inicijativa Dobrodošli! prenosi kako unatoč svim nastojanjima čelnika EU da uspore i zaustave ljude, izbjeglice na turskoj obali Egejskog mora kažu da će nastaviti pokušavati prijeći opasno more. Grčka vlada kaže da nema plan prisilno evakuirati izbjeglički kamp na granici s Makedonijom, ali kaže da će vršiti pritisak na izbjeglice da koriste novoizgrađena skloništa.

Estonija, Latvija i Litva jačaju kontrolu osobnih dokumenata i podižu ograde na svojim istočnim granicama, zabrinute da će zatvaranjem balkanske rute Baltik postati nova ulazna točka izbjeglicama u Europu. Latvija i Estonija počele su ograđivati svoje granice prema Rusiji, a stotine litavskih graničara, policajaca i vojnika ovoga tjedna provode vježbe suočavanja s izbjegličkom krizom.

Aktivisti inicijativa Dobrodošli! i Are You Syrious? te Centra za mirovne studije 9. ožujka okupili su se na Trgu sv. Marka te poručili da je odluka o zatvaranju balkanske rute za izbjeglice politička, moralna i pravna kapitulacija Europske unije i dokaz da je politika “daleko od očiju, daleko od srca” snažnija od bilo koje vladavine prava i međunarodnih obveza. U petak, 11. ožujka u 18 sati, na Trgu sv. Marka najavljen je mirni prosvjed protiv zatvaranja granica za izbjeglice te su pozvani svi građani koji su pokazali solidarnost i humanost da se pridruže. Hrvatska ne smije stajati iza odluka donesenih na summitu EU-Turska zbog svoje vlastite ratne i izbjegličke prošlosti kao i moralne obaveze prema ljudskim životima u opasnosti, poručuju iz inicijative.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano