Pobune u arapskom svijetu i na Balkanu

U srijedu, 18. svibnja u 19 sati David Harvey, Slavoj Žižek, Samir Amin i Zygmunt Bauman, uz moderaciju Srećka Horvata, razgovarat će o pobunama na Sjeveru Afrike i Bliskom Istoku na okruglom stolu pod naslovom Značenje Magreba? Stol propituje preslagivanje moći u čitavom svijetu, ali prije svega nastoji istaknuti emancipacijske potencijale narodnih pokreta. Diljem svijeta, od barikada u Ateni do masovnih prosvjeda u Londonu, preko borbi indijskih naksalita i meksičkih zapatista, pa sve do ustrajnog otpora zemalja Latinske Amerike i ponovnog buđenja Afrike, rađaju se nove emancipacijske prakse koje unatoč geografskim udaljenostima i nekim razlikama ipak nose isti biljeg i zajednički nazivnik. Što u tom kontekstu možemo naučiti od Magreba, i što nam je činiti?

Na ovu raspravu nadovezat će se okrugli stol pod naslovom Je li Balkan novi Magreb? u petak, 20. svibnja u 19 sati. U raspravi će sudjelovati Rastko Močnik (Filozofski fakultet u Ljubljani), Mate Kapović (Filozofski fakultet u Zagrebu), Žarko Puhovski (Filozofski Fakultet u Zagrebu), Biljana Kašić (Sveučilište u Zadru Centar za ženske studije), Boris Kanzleiter (Rosa Luxemburg Stiftung), Vedran Horvat (Heinrich Böll Stiftung) i Haris Golemis (Nicos Poulantzas Institute) uz moderaciju Igora Štiksa. U sjeni trenutnih političkih promjena na Bliskom istoku, Balkan se ponovo trese. U Grčkoj se nastavljaju ulične borbe. U Rumunjskoj su organizirani masovni protesti protiv mjera štednje koje je odobrio MMF kao i novog zakona o radu. U Albaniji, u sukobu vlasti i opozicije bilo je i žrtava. Veliki prosvjedi su obilježili kraj zime i proljeće u Hrvatskoj donoseći različita i nerijetko sukobljena stajališta, od desničarskog ekstremizma do snažnog socijalnog i antikapitalističkog bunta i zahtjeva za uvođenjem direktne demokracije. Okrugli stol ima za cilj otvoriti brojna pitanja: što se doista događa na Balkanu? Je li Arapsko proljeće utjecalo na navedena zbivanja? Da li, unatoč očitim razlikama sa situacijom na Bliskom Istoku, možemo naći i neke sličnosti? Što je doista u korijenu ove erupcije bijesa i kakve je zahtjeve donijela? Kako se odrediti prema pojavi novih progresivnih političkih aktera koji se pojavljuju u trenutku u kojem raste desni populizam? Mogu li direktnodemokratske prakse upotpuniti ili čak zamijeniti model predstavničke demokracije koji je, čini se, danas u krizi kako na Balkanu tako i u cijeloj Europi? Koja je uloga Europske Unije u ovim procesima?

Izvor: SFF