Intervju Piše: Matija Mrakovčić
Privremeni zakon o emitiranju koji je poljski parlament usvojio 31. prosinca 2015. krši slobodu izražavanja i medija koju garantira Europska konvencija o ljudskim pravima, zaključeno je u studiji istraživača i profesora Waltera Berke i Hannesa Trettera, objavljenoj krajem listopada na službenim stranicama Europske radiodifuzijske unije (European Broadcasting Union, EBU). Zakon je razriješio dužnosti članove nadzornog i upravnog odbora javnog televizijskog i radijskog servisa i omogućio ministru financija da po vlastitom nahođenju i bez ikakvog javnog natječaja odredi nove članove oba odbora, uz mogućnost da budu razriješeni u svakom trenutku.
Krajem lipnja 2016. donesen je takozvani prijelazni zakon o Vijeću za nacionalne medije koji je na određeni način popunio rupe prethodnog zakona, no bez poništavanja njegovih stvarnih efekata. Svrha prijelaznog zakona jest ograničena na stvaranje novog nadzornog tijela za sve javne medije, spomenutog Vijeća, a u očekivanju cjelovite medijske reforme. Vijeće je ovlašteno određivati i razrješavati članove upravnih i nadzornih odbora svih javnih medija. U usporedbi s privremenim zakonom, Zakon o Vijeću za nacionalne medije ne krši spomenutu Konvenciju, no ipak ne osigurava da određena politička grupacija nema dominantan utjecaj u odborima.
EBU je ovaj tjedan kritizirala rumunjski parlament zbog ukidanja pristojbe za javnu radioteleviziju, čineći ju ovisnom isključivo o državnim dotacijama te podložnom vladajućim strankama. Unija je tražila od rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa da uloži veto na odluku parlamenta. Prijedlog zakona je došao u paketu s ukidanjem stotinjak parafiskalnih nameta diljem javnog sektora, poput ukidanja pristojbi za izdavanje putovnica i ostalih dokumenata. Rumunjski je parlament usvojio zakon čiji je predlagatelj bila Socijal-demokratska partija, a potez je shvaćen kao populistički čin pred nacionalne izbore 11. prosinca. Pristojbu za javnu radioteleviziju u iznosu od desetak kuna plaćaju rumunjski građani kao dio računa za struju, te pravne osobe u iznosu od pedesetak kuna.
Prema iskustvima članica Unije, televizijska pretplata pokazala se boljim rješenjem od izravnog proračunskog financiranja, pa se tako 60 posto članica EBU-a financira putem pretplate, a tek 10 posto izravno iz proračuna. I Hrvatska se nedavno suočila s učestalim licitiranjem političkih stranaka o budućoj visini RTV pristojbe. “Javni medijski servis je već u krhkom stanju”, istaknula je EBU u svom priopćenju rumunjskoj vladi, “pogotovo u pogledu visoko politizirane strukture upravljanja gdje parlament glavnog ravnatelja svake godine određuje i rutinski razrješava”. Pristojba čini dvije trećine svih prihoda javnih televizijskih servisa u Europi i dokazano je najpouzdanija metoda financiranja koja stvara direktnu poveznicu s publikom i osigurava nezavisnost emitera od političkog utjecaja, istaknula je Unija.
Visoki upravni sud Grčke na svojoj je plenarnoj sjednici kasno navečer 26. listopada najvjerojatnije odlučio da je nedavna vladina odluka da nacionalne televizijske licence ograniči na četiri – neustavna. Kao što javlja Ekathimerini, izgledno je da će sud odlučiti da su dva čina neustavna. Prvi je taj što je umjesto Nacionalnog radiodifuzijskog vijeća, aukciju licenci nadgledao Nikos Pappas, ministar bez portfelja i bliski suradnik premijera Alexisa Tsiprasa, a druga što je broj licenci za cijelo područje države ograničen na samo četiri. Vladino objašnjenje takvih odluka bilo je da se Vijeće nije moglo sastati te da su istraživanja pokazala da nepredvidljivo tržište televizijskog oglašavanja opravdava ograničavanje broja licenci.
Nakon što su prethodno izjavili da će ukinuti efekte odluke ako ju sud proglasi neustavnom, naknadno su vladini dužnosnici ustvrdili da će zakon, ukoliko sud zaista donese takvu odluku, trebati samo prilagoditi. Konačna se odluka očekuje početkom sljedećeg tjedna.
ObjavljenoObjavljeno
