Otpor kroz pokoravanje

Piše: Tomislav Žilić

Europsko udruženje nezavisnih diskografskih kuća IMPALA (Independent Music Companies Association) usmjerilo je velike napore kako bi nadležnim institucijama proguralo novi akcijski plan koji bi regulirao digitalno glazbeno tržište i time osigurao opstanak nezavisnog glazbenog sektora. Motivirani su kontinuiranim padom profita kao posljedicom sustavnih promjena na svjetskom glazbenom tržištu u posljednjih desetak godina, odnosno pojavom sve većeg broja mrežnih glazbenih servisa, ekstremnim padom prodaje fizičkih izdanja te nepoštivanjem autorskih prava. Pitanje nepoštivanja autorskih prava cilja ne samo krajnje korisnike koji besplatno preuzimaju glazbeni sadržaj, već i mnoge besplatne streaming servise koji “labavo” shvaćaju obaveze prema izdavačima i glazbenicima. 

Ideja o akcijskom planu pojavila se nakon što su europski izdavači glasno reagirali kada je YouTube kao najpopularniji glazbeni mrežni servis najavio mogućnost kreiranja novog servisa za dijeljenje glazbe poput postojećih Spotify i Deezer te pritom krenuo u pregovore isključivo s velikim diskografskim kućama. Smatrajući da su već postojeći ugovori s YouTubeom nepovoljni, jednostrani i potcjenjivački u kontekstu pozicije nezavisnih na glazbenom tržištu, IMPALA je glasnim protestom i obraćanjem Europskom parlamentu u siječnju 2015. godine ponešto promijenila sliku o nezavisnom glazbenom izdavaštvu. 

Akcijski plan koji je IMPALA predstavila primarno je usmjeren prema stvaranju unificiranog i reguliranog digitalnog tržišta koje bi bilo podložno strožem provođenju autorskih prava, uz manje oporezivanje nezavisnih izdavača, kao i pritisku na sve mrežne servise koje ne poštuju autorska prava ili nalaze načine da ih zaobiđu. Time se ova inicijativa nezavisnih izdavača svrstava uz već postojeće rasprave o autorskim pravima u digitalnom dobu te jasno daje do znanja da postoji velik broj nezavisnih izdavačkih kuća koje izlaz iz trenutnog nesigurnog stanja vide u ponovnom utvrđivanju svojih pozicija kroz čvršće uređenje tržišta.

Jasno je da je pozicija nezavisnih izdavača teška i nesigurna te da je digitalno dijeljenje sadržaja problematično jer je potpuno izmijenilo način na koji glazbena industrija funkcionira. Ovakva inicijativa, koja inzistira na jačanju klasičnog copyrighta i stvaranju “dinamičnog tržišta”, traži spas u stvaranju zatvorenog sustava koji bi se na taj način mogao održavati. Drugu stranu novčića zasigurno predstavljaju one izdavačke kuće koje su se okrenule modelu creative commonsa ili copylefta te opstanak pokušavaju osigurati prilagodbom slobodnijem načinu funkcioniranja u digitalnoj sferi. 

Osiguravajući da se sadržaj može besplatno dijeliti i prilagođavati, pri čemu sami glazbenici zadržavaju pravo odobravanja što se s njihovim materijalima radi, zastupnici otvorene kulture i kreativnog rada najčešće se svjesno odriču profita te sve prihode – često i donacije korisnika – usmjeravaju prema omogućavanju daljnjeg rada, uz stvaranje čvršće zajednice proizvođača, distributera i korisnika glazbenog sadržaja koja time otvara mogućnost daljnjeg rada. Naravno, takav tip rada teško može jamčiti dugotrajan opstanak, kao što smo već i pisali na primjeru domaćeg nezavisnog izdavaštva, no ipak se uspijeva othrvati svim negativnim aspektima koje inzistiranje na tržišnoj logici povlači za sobom.