Koliko je slobodna sloboda?

Kada bi se obveze koje su afričke vlade preuzele zaista provele, uvjeti rada u kulturnom sektoru radikalno bi se promijenili.

arterial_630 FOTO: Arterial Network

Piše: Matija Mrakovčić

Kontekst u kojima umjetnici i kulturni radnici žive i rade na afričkom kontinentu može se promatrati prema različitim mjerilima. Naprimjer, prema indeksu Ujedinjenih naroda koji mjeri očekivanu dob, pismenost, obrazovanje i životni standard u 182 zemlje svijeta, u prvih 38 nema niti jedne afričke zemlje. Na dnu ljestvice, među posljednjih 50, 39 zemalja nalazi se na afričkom kontinentu. Državno uređenje manje od 16 zemalja jest (nominalno) parlamentarna demokracija, uz 27 pseudo-demokracija (zapravo dikatutura koje ne dozvoljavaju promjene putem izbora) te gotovo petina zemalja koje su otvorene diktature. Oružani sukobi odvijaju se u barem sedam afričkih zemalja, a mnogi konflikti imaju kulturni karakter (poput sukoba muslimana i kršćana u Nigeriji, etničkih konflikata u Keniji ili ksenofobije u Južnoj Africi). Kontinent je poprište natjecanja geopolitičkih sila poput SAD-a, EU-a, Kine, Brazila ili Indije, koje afrička prirodna bogatstva vide kao ključ ekonomskog razvoja i stabilnosti. S druge strane, razvoj demokracije i sustava ljudskih prava u afričkim zemljama prioritet je njihovih stanovnika.

Mreža Arterial osnovana je 2007. u Senegalu kada je više d 50 delegata iz 14 afričkih zemalja identificiralo nedostatak informacija, nedostatne vladine politike i institucionalne okvire, slabo strukturirano civilno društvo, marginalizaciju umjetnosti i umjetnika, nedostatak stabilnog financiranja i kompetentnog vodstva, kao ključne izazove afričkog kulturnog sektora. Drugi sastanak mreže održan je u Johannesburgu 2009. i na njemu je sudjelovalo 130 delegata iz 28 zemalja. Afričke vlade potpisale su mnoge međunarodne instrumente i planove koji se tiču kulturnih politika, i kad bi se te preuzete obveze zaista ostvarile, uvjeti rada u kulturnom sektoru radikalno bi se promijenili. Nedostatak političke volje i profesionalne organizacije u sektoru razlozi su zašto ti instrumenti nisu implementirani, a jedino snažan pritisak iz civilnog sektora, podržan regionalnim i inozemnim partnerstvima, može potaknuti promjene, smatraju u mreži Arterial koja umjetničkoj zajednici nudi priliku za interdisciplinarno povezivanje. Punopravno članstvo otvoreno je svakom afričkom umjetniku ili organizaciji civilnog društva u području kulture.

Početkom rujna mreža je objavila publikaciju pod nazivom How Free is Free? koja na gotovo 300 stranica donosi eseje, analize i umjetničke radove afričkih istraživača, znanstvenika, umjetnika i kulturnih radnika koji se bave slobodnom kreativnog izražavanja na kontinentu. Publikacija donosi tekstove 25 autora iz 14 zemalja o, među ostalim, umjetnosti kao oruđu rata (Ayoko Mensah), komercijalizaciji umjetnosti u Zambiji (Ellen Banda-Aaku) ili utjecaju digitalnih alata i društvenih mreža za razvoj afričke umjetnosti (Phiona Okumu). Publikaciju možete slobodno preuzeti na istaknutoj poveznici.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano