Intervju Platforma Krajobrazovanje krajem je veljače u net.kulturnom klubu MaMa organizirala predstavljanje svoje nove publikacije Situacija. Riječ je o prvom tiskanom izdanju ove neformalne i otvorene organizacije posvećene raspravi i pitanjima o krajobraznoj arhitekturi, a čije se dosadašnje djelovanje fokusiralo na snimanje i produkciju podcasta, organiziranje javnih događanja i predavanja, kao i eksperimentiranje s novim prostorima za dijalog.
Kako iz Krajobrazovanja napominju, publikacija je nastala kao odgovor na trenutno stanje stručne kritike i izdavaštva – pogotovo na nedostatak platformi otvorenih za nove i neafirmirane autorice i autore. Grafički oblikovana prema principima fanzina ili neformalnih novina, “Situacija nije knjiga, podlistak, stručni ni znanstveni časopis. Nije za posebnu publiku, ali nije ni za svakoga. Ona je naša prva samostalno izdana publikacija, naš mali doprinos razvoju stručne kritike i kulture dijaloga. Situacijom želimo pokazati da se pisati i djelovati može i mora. Nadamo se da je ona samo početak novog vala izražavanja o stručnim temama, a možda i nekog novog tipa diskursa. Važno nam je da se glas nove generacije krajobraznih arhitektica i arhitekata i drugih stručnjakinja i stručnjaka koji se bave prostorom čuje i želimo sudjelovati u stvaranju prilika, okvira i formi preko kojih taj glas može stići do stručne i šire publike”.
U skladu s intencijom stvaranja otvorenog kritičkog prostora, Situacija okuplja deset tekstova čije su autorice i autori uglavnom pripadnici mlađih generacija. Iz Krajobrazovanja ističu kako su se željeli ograničiti na minimalne uredničke intervencije u radove, što je dovelo do zahvaćanja širokog spektra tema – od obnove i očuvanja antifašističke baštine na primjeru šibenskog Spomen-parka Šubićevac, osvrta na rad arhitekta i anarhista Colina Warda, interpretacije takozvanih đepnih parkova do eseja o smeću i preobrazbi krajolika. Osim autorskih tekstova publikaciju zaokružuju uvodni fest (poigravanje s riječi manifest), rubrika Dopunska nastava s preporukama tekstualne i video literature te sekcija posvećena enigmatici.
U sklopu samog predstavljanja Situacije organiziran je i prigodni javni razgovor Stručna kritika i (samo)izdavaštvo. Raspravu o načinima na koje samoizdavaštvo stvara nove modele suradnje i rada moderirao je Mate Rupić iz Krajobrazovanja. Maja Kolar i Nina Bačun iz Oaza kolektiva opisale su iskustvo i podjelu izdavačkog rada u dizajnerskom kolektivu. Ispreplitanje različitih uloga koje su u komercijalnom izdavaštvu obično odvojene – autorske, uredničke, umjetničke, dizajnerske – prema Kolar i Bačun otvara prostor za kolektivno stvaranje. S time se složio i Bruno Lang Kosić iz časopisa Tristotrojka i istaknuo važnost kolektiva koji organski nastaju u procesu suradnje – pogotovo u slučaju mladih autora i autorica koji_e nemaju previše prilike izraziti se na takav način u sklopu studija. Stjepko Golubić, također iz Krajobrazovanja, usporedio je procese rada na podcastu i publikaciji, kao i nove izazove koje im je izdavanje Situacije predstavilo. Sudionici i sudionice su zaključili da eksperimentiranje s raznim formatima doprinosi otvaranju znanja, kao i što njegovu produkciju čini dostupnijom.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Ekosustavima uključive kulture koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno
