Književnost i Veliki rat

Novi dvobroj (43/44) Sarajevskih sveski, čiji je temat Odjeci 1914. godine u književnosti posvećen Prvom svjetskom ratu, uvodnikom otvara slovenski filozof i političar Lev Kreft, pišući o Drugom, balkanskim i svjetskim ratovima. Sunita Subašić-Thomas u tekstu Epistemološka revolucija književnosti svjedočenja donosi iscrpan književnohistorijski pregled utjecaja Prvog svjetskog rata, njegovih odjeka u književnosti, i njegovih odraza na razvoje novih poetika i stilova. U sličnom svjetlu i Zvonimir Radeljković analizira ratnu prozu Miroslava Krleže. Mirjana Miočinović piše o drami Milene Marković, a Nataša Sekulić o srpskim ženama koje su se proslavile na frontu u Prvom svjetskom ratu. Artan Hoxha iscrpno i priležno piše o albanskom društvu, politici i podjelama u praskozorje Prvog svjetskog rata. Makedonski ugao, odnosno odjeci Velikog rata u makedonskom kulturnom pamćenju tema su teksta Roberta Alađozovskog. Objavljen je i tekst Ernsta Poppera Susret pri izbijanju rata – Sjećanje na Franza Kafku, koji donosi zanimljiv pogled na postupke i riječi Franza Kafke uz početak Velikog rata. Temat pored toga donosi eseje, kritičke osvrte ili odlomke proznih djela Alme Lazarevske, Daše Drndić, Dževada Karahasana, Andreja Nikolaidisa, Miška Šuvakovića, Dragana Velikića, Radoslava Petkovića i drugih.

Rubrika Dijalog u ovom izdanju Sveski donosi dva veoma zanimljiva razgovora. U prvom slovenski pjesnik i historičar umjetnosti Miklavž Komelj govori o svojoj poeziji, a u drugom arhitekt Ivan Štraus o svom opusu, životu i sarajevskoj arhitekturi nekada i sada. Dnevnik čitanja Milice Nikolić, koji je postao stalna rubrika Sveski, ovaj put donosi pregršt kratkih ali sadržajnih zapisa pročitanim knjigama i autorima.

U Manufakturi izlazi poeziju Bore Ćosića, Asmira Kujovića, Vojke Smiljanić-Đikić i Jovana Nikolića. Pored toga, ova rubrika donosi i prozne te esejističke radove Sibile Petlevski, Envera Kazaza, Gorana Samardžića, Mirta Komela, Bore Kotnića te drugih. Manufaktura također donosi i odlomke epa Borisa A. Novaka, koji tematizira početak rata.

Aleš Debeljak piše o knjigama i društvenom angažmanu Igora Štiksa, poljski slavist Maciej Czerwinski analizira Andrićev roman na Na Drini ćuprija a Dinko Kreho problematizira stara i nova čitanja Branka Ćopića. Pjesnik Marko Vešović u Mom izboru donosi poeziju ruskih pjesnikinja, koju je sam preveo, a u Pasošu/Putovnici ovaj put predstavljena je moderna islandska poezija.

Izvor: Sveske.ba