Izvanredno stanje

Prijedlog ovog Zakona omogućuje rješavanje zahtjeva za investicije od strateškog značaja po hitnom postupku pa bi se tako dokumentacija za ovakve projekte, ne lakše od 150 milijuna kuna, rješavale u roku od deset dana. Zakon, među ostalim, stvara podlogu za brzu privatizaciju šumskog i poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i javnih vodnih dobara za potrebe realizacije strateških projekata kao i davanje koncesija za uporabu pomorskog dobra, te smanjuje mogućnost utjecaja lokalne zajednice na realizaciju projekata i derogira neophodne procedure standardne za realizaciju velikih projekata. Prijedlog zakona, za čiju je javnu raspravu predviđeno svega tjedan dana, uznemirio je različite strane, a uvodi se po hitnoj proceduri što za sobom povlači minimalno vrijeme za javnu i parlamentarnu raspravu te očitovanje drugih tijela državne uprave. Tim su povodom, u srijedu, 23. siječnja u 12 sati u prostoru UHA-e konferenciju organizirali GONG, Pravo na grad, Transparency Intertnational, UHA i Zelena akcija.

Okupljene organizacije zahtijevaju obustavu procesa donošenja Zakona o strateškim investicijskim projektima. Bernard Ivčić iz Zelene akcije zatražio je hitno odbacivanje ovog prijedloga Zakona, a od njegovih najproblematičnijih dijelova izdvojio je privatizaciju javnih dobara poput šumskih i poljoprivrednih zemljišta, voda te javnih cesta. Ivčić ističe da je najspornija stavka ovog zakona to što u procesima odlučivanja o strateškim investicijama sudjeluje isključivo povjerenstvo o kojem pak odlučuje Vlada, te da su Sabor i građani isključeni iz ovih procesa čime se ruši ustavni poredak RH. Marina Škrabalo ispred GONG-a također je istaknula da se ovaj zakon čini kao fantomska diverzija koja prijeti urušavanjem sustava. Osim što ciljevi koji se ostvaruju ovim zakonom nisu uvršteni u normativni plan za 2013, njegova spornost leži i u desetodnevnoj proceduri povjerenstva čija “efikasnost” dovodi u pitanje rad i djelotvornost ostalih institucija i procedura a što je pak poruka tim institucijama da ne rade dobro svoj posao. Saša Šegrt iz Transparency International Hrvatska istaknula je kako su manjkavosti ovog prijedloga Zakona nedostatak mehanizama kontrole te nejasnoća kriterija po kojima se procjenjuje što je od strateškog interesa. Tako bilo koji projekt može biti uključen odnosno isključen iz ovakvog okvira čime se ostavlja prostor za diskrecijsko donošenje odluka što je dakako prostor za poticanje korupcije. Stoga ukazuje na pitanja kako se misli kontrolirati sukob interesa te koje tijelo vrši nadzor nad povjerenstvom i radom operativne skupine. Napominje i da svi investitori koji nisu uvršteni na privilegiranu listu stavljeni u iznimno nepovoljan položaj.

Ispred UHA-e se oglasio Hrvoj Hrabak ističući kako je uključivanje ovog udruženja, koje štiti interesa arhitektonske struke, iznimno važno jer je zastoj u investicijama ponajviše naškodio upravo njima te ih doveo u iznimno težak položaj pa bi stoga upravo oni trebali biti podržavatelji ovog zakona, no u njegovom uvođenju vidljivim pronalaze puno veći broj negativnih posljedica od onih potencijalno pozitivnih te stoga pozivaju Vladu da odbaci prijedlog jer se njime suspendira sustav prostornog uređenja i zaštite prirodnih resursa te ukida obaveza izrade prostornih planova.

Vladimir Cvijanović s Ekonomskog fakulteta ukazao je na ekonomske slabosti ovog zakonskog prijedloga. Vidi ga kao posljedicu potrebe za fiskalnom konsolidacijom, no smatra da je posezanje za ovakvim rješenjem krivo jer će se posljedice vidjeti tek na dugi rok. Ističe i kako pitanja zahvaćena ovim zakonskim prijedlogom moraju biti predmet društvenog a ne političkog konsenzusa. Osobito škodljivim smatra to što se ovime dokida razlika između privatnog i javnog dobra te monetizira javno dobro čime je sve stavljeno na bubanj – odnosno prepušteno tržištu, a ono generira negativne eksternalije od kojih bi država trebala štititi te ih regulirati. Nadalje, u prijedlogu se ne vidi da bi investitori trebali imati bankovne garancije zbog čega sve skupa sluti na posljedice kakve smo imali prilike gledati u privatizaciji, a da sam mehanizam ne potiče zapošljavanje.

Teodor Celakoski iz Prava na grad prijedlog je usporedio sa HDZ-ovim zakonom o golfu. Celakoski ističe kako se taj zakon doimao kao samo dno, no ova ga je vlast uspjela probiti za još kojih deset razina. Ovim se zakonom, ističe Celakoski, lokalnoj zajednici ukidaju uvid i ingerencije nad onim što im se događa u neposrednoj okolini. U ovom slučaju se radi važnog državnog interesa, što su investicije, suspendira politički, društveni i institucionalni sustav RH što smatramo uvođenjem izvanrednog stanja, no izvanredno stanje za investicije, kao ni za bilo kakav drugi interes te vrste, nije prihvatljiv. Stoga je namjera ove inicijative okupiti stručne krugove, mjerodavna tijela te najšire građanstvo kako bi se spriječilo uvođenje izvanrednog stanja. Marina Škrabalo se za kraj nadovezala na izjavu Celakoskog ističući kako je javna rasprava za ovaj prijedlog zakona zapravo kozmetička priroda te poziva ostala ministarstva, osobito ona u čijim su nadležnostima segmenti zahvaćeni ovim zakonom te mjerodavne subjekte da upoznaju javnost sa svojim reakcijama na odredbe ovog zakona. 

A.L.