Blic Piše: Matija Mrakovčić
U klubu MaMa predstavljeni su rezultati istraživačkog projekta Instituta za razvoj i međunarodne odnose Evaluation of Cultural Policies and EU-Funded Programs as Promoters of Cultural Diversity and Intercultural Dialogue in the Balkans/Southeast Europe. Nada Švob-Đokić, Jeronim Dorotić i Nina Obuljen Koržinek predstavili su izvještaj za Hrvatsku koji pokazuje koliko je hrvatsko civilno društvo integrirano u trendove umrežavanja, mobilnosti i rastuće razmjene kulturnih vrijednosti i iskustava, kakvu podršku pruža nacionalna kulturna politika te koje su osnovne vrijednosti ili poteškoće u višeznačnim procesima realizacije projekata podržanih sredstvima EU.
Nada Švob-Đokić predstavila je partnere projekta financiranog iz programa Kultura 2007-2013, PAC multimedia iz Skoplja, österreichische kulturdokumentation iz Beča te udruženje građana Akcija iz Sarajeva. Projekt se provodio od 2012. godine do svibnja 2014, identificiran je 61 projekt, a fokus istraživanja bio je na temama vezanim uz interkulturalni dijalog i kulturnu raznolikost, isključivo na projekte u Jugoistočnoj Europi provedene s partnerima iz iste regije. Pet je programa evaluirano eksplicitnije: projekt udruge World of music (INmusic festival), projekti Novog kazališta iz Zagreba, Nansen dijalog centra iz Osijeka, Drugog mora iz Rijeke te projekt Corners Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Pogon.
Jeronim Dorotić iznio je nekoliko zanimljivih opažanja poput onih da organizacije iz Hrvatske sudjeluju samo kao partneri, ne i nositelji projekata, projekti su uglavnom orijentirani na umjetnički i stručni sadržaj, a u kontekstu promoviranja kulturne raznolikosti ili interkulturnog dijaloga radi se uglavnom o edukativnim programima. Učinak rezultata projekata na širu javnost je neizvjestan – u ovom istraživanju on nije detaljnije istražen i statistički iskazan. U sufinanciranju europski fondovi i Ministarstvo kulture sudjeluju u omjeru 50-50, dok su ta sredstva manja ili gotovo nepostojeća na razini lokalnih zajednica. Nina Obuljen Koržinek tako je istaknula da je prva reakcija lokalnih zajednica pri otvaranju sredstava iz Europske unije bila smanjivanje financiranja kulturnim projektima.
Obuljen Koržinek spomenula je i veliki utjecaj međunarodnih projekata na formuliranje kulturnih politika u Europi, a tako i na projekte koje prijavljuju domaće organizacije. Iako dovoljno brzo ne mijenjaju nacionalne kulturne politike, europske kulturne politike djeluju pozitivno na ostvarivanje prijavljenih projektnih ciljeva (multikulturalnih, interkulturalnih) iako je razvidno da fokus projekta nije na tome već na vlastitoj umjetničkoj produkciji. Tomislav Medak iz BADco.-a istaknuo je aspekt supstitucijskog karaktera europskih fondova na domaći kulturnopolitički okvir i dodao kako oni pomažu suradnju regionalnih organizacija te imaju transformativni utjecaj na domaće kulturne politike, ali odozdo, s obzirom da europski fondovi rade pritisak na lokalne fondove da podupiru osnovne aktivnosti organizacija.
Nada Švob-Đokić istaknula je da su europska sredstva za projekte ponekad jednaka cjelokupnim budžetima za kulturu zemalja poput Crne Gore, Makedonije, a donekle i Hrvatske, no da istraživanje nije obuhvatilo te činjenice. Nina Obuljen Koržinek opisala je ovakav način provođenja kulturnih politika “golim preživljavanjem” gdje svaki tip govora o nadogradnji izgleda kao salonska rasprava dokonih ljudi: načimanjem te nadgradnje shvaćamo da se radi tek o izgradnji jer baze nema, nema onoga na što bi se nadgradnja oslonila. Švob-Đokić nazvala je analizirane projekte malim, ali važnim dijelom kulturnog života u Hrvatskoj, istaknuvši da je najvažnije pitanje mogu li ti projekti postići veći učinak bez šireg društvenog poticaja.
Više o cijelom projektu i rezultatima istraživanja u drugim zemljama možete pronaći ovdje.
Objavljeno
