Iz domaće filmske povijesti

Piše: Vatroslav Miloš

Godine 2007. Hrvatski filmski savez započeo je projekt digitalizacije i objavljivanja DVD-izdanja iz antologije domaćeg autorskog, eksperimentalnog i umjetničkog filma. 

U osam su se godina tako pojavila izdanja iz ranije i kasnije faze hrvatskog eksperimentalnog filma i videa, kratke i nezavisne filmove nastale u produkciji Filmskog autorskog studija, ali i izdanja posvećena autorima kao što su Ivan Martinac, Željko Kipke, Zdravko Mustać, Mladen Stilinović i Fadil Hadžić. U istoj je seriji po prvi puta izašao i dugometražni film Ante Peterlića Slučajni život, dok je posljednje izdanje u ovom vrijednom izdavačkom poduhvatu Splitska filmska škola i sadrži naslove nastale pod okriljem Kino kluba Split. 

“DVD-kompilacija Splitska škola filma izbor je radova najvažnijih autora triju generacija Kino kluba Split, počevši od Ivana Martinca, svojevrsnog ideologa ‘splitske škole filma’ i njegove ‘druge’ autorske generacije iz 1960-ih, u kojoj je, uz Lordana Zafranovića, Antu Verzottija, Ranka Kursara, Vjekoslava Nakića i Martina Crvelina, djelovala i jedna vrijedna, ali tek dvadeset godina poslije otkrivena žena, Tatjana – Dunja Ivanišević, autorica prvog hrvatskog feminističkog filma. ‘Treću’ generaciju iz 1970-ih predstavljaju Dušan Tasić te Branko Karabatić, koji se 1980-ih pridružio ‘četvrtom’ i posljednjem ‘filmskom’ naraštaju Kluba u pravom smislu te riječi, jer je djelovao u razdoblju prije dolaska videa, a predstavljaju ga Žarko Batinović, Luka Bezić, Zdravko Mustać i Petar Fradelić“, ističu u HFS-u.

Drugo izdanje u ovom posljednjem nizu, Glenn Miller Movies, izlazi u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac, a predstavlja dva eksperimentalna Toma Gotovca posvećena američkom glazbeniku Glenn Milleru, na kojega se često referirao i u svojim performansima i u filmovima.

“Uz filmove Glenn Miller I. (Srednjoškolsko igralište I.) iz 1977. i Glenn Miller 2000 iz 2000, izdanje sadrži dvojezičnu knjižicu s tekstom filmskog redatelja Slobodana Šijana, koji istražuje razloge Gotovčeve fascinacije Millerom i načine na koje se koristio njegovom glazbom”, dodaju iz HFS-a