Zelena akademija Piše: Matija Mrakovčić
U srijedu, 25. veljače, Prijedlog zakona o referendumu naći će se u prvom čitanju u Hrvatskom saboru. Prijedlogom je određeno da se na referendumu ne mogu donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka propisane Ustavom RH i odluke suprotne načelu nadređenosti pravnih akata Europske unije, dok se na lokalnom referendumu ne mogu donositi odluke koje bi bile suprotne Ustavu, pravnim aktima EU i zakonu. S obzirom da se “ugroza” ustavnih vrednota može različito tumačiti, što su pokazali održani referendum o ustavnoj definiciji braka i nedopušteni “referendum o ćirilici”, svakako će i nadalje kao nadležna instanca za odlučivanje o tim pitanjima ostati Ustavni sud, osim u slučaju lokalnog referenduma za koji je propisano da će o tome odlučivati središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i regionalnu samoupravu.
Pravo odlučivanja na referendumu, prema Prijedlogu, imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju opće i jednako biračko pravo, bez obzira na njihovo prebivalište u Republici Hrvatskoj ili kojoj drugoj stranoj državi. Također, i građanima drugih država članica Europske unije omogućeno je sudjelovanje na lokalnom referendumu, pod uvjetima propisanima zakonom.
Hrvatski sabor će raspisati državni referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, no Prijedlog zakona ne određuje o kojoj se brojci niti kojem popisu birača radi. Prijedlogom je predviđeno da Sabor zatraži od Ustavnog suda utvrđenje točnog broja potpisa te će se u tekst obrazloženja Konačnog prijedloga zakona uvrstiti i ta odluka Suda. Inače, Ustavni je sud, odlučujući o tome jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma povodom inicijative Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, utvrdio da se “pod ‘ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj’ ima smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma, prema stanju na taj dan u 00:00 sati”. Za očekivati je da se Ustavni sud povodom zahtjeva Sabora pozove na ovu, već donesenu odluku.
S obzirom da je Ustavom Republike Hrvatske još od 2010. utvrđen jedinstveni kriterij da se na referendumu odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu, sada se ista odredba upisuje u Zakon. Ipak, za lokalni je referendum postavljen dodatni uvjet da ta većina iznosi najmanje jednu trećinu upisanih birača u popis birača u jedinici lokalne odnosno regionalne samouprave.
Također, ovim Prijedlogom propisuju se uredi državne uprave i sustav e-Građani kao mjesta za izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma. Za usluge izrade informatičkog sustava za prikupljanje i obradu potpisa, za usluge informatičke podrške i druge materijalne troškove, bit će potrebno iz državnog proračuna izvojiti oko 4 milijuna kuna. Uoči sutrašnje saborske sjednice, GONG je upozorio da će prikupljanje potpisa u uredima državne uprave, zbog kratkoće radnog vremena i nedostupnosti građanima, generirati nove probleme: “Obaveza dolaska u instituciju radi potpisivanja referendumske inicijative može, ovisno o postavljenom pitanju, djelovati nelagodno na birače, osobito kad se primjerice prikupljaju potpisi za sporno političko pitanje ili opoziv lokalnog čelnika što može dovesti do nedozvoljenih pritisaka na birače. Mogućnost potpisivanja putem sustava e-Građani može ublažiti ograničenja prikupljanja potpisa u uredima državne uprave, ali takav način do sad nije testiran i ne može služiti kao alternativa, nego isključivo kao nadopuna prikupljanju potpisa na fizičkim lokacijama. Stoga je potrebno vratiti referendum građanima na ulice i trgove uz definiranje na kojim mjestima se ne bi smjeli prikupljati potpisi. U suprotnom bi službenici bili zatrpani učestalim referendumskim inicijativama bez izgleda za uspjeh kao izrazom nezadovoljstva građana”.
Također, GONG ističe da je za kvalitetno uređenje referendumskih pravila potrebno promijeniti Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu kako bi se smanjio broj potrebnih potpisa, odredili uvjetu za valjanost odluke na referendumu, primjerice, uvođenjem instituta kvoruma potvrđivanja te kako bi se primjereno uredila procedura prethodne provjere ustavnosti referendumskog pitanja prije prikupljanja potpisa.
Poseban je dio Prijedloga zakona posvećen medijima čiji su nakladnici dužni prilikom praćenja i predstavljanja referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe jamčiti novinarsku neovisnost, profesionalnost i stručnost, dosljedno poštivanje novinarskoga kodeksa te posebno temeljnog načela slobode izražavanja, vodeći se pri tome interesima javnosti. Posljedica ovakvog uređivanja referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe bit će promjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
