Doreći nedorečenosti

Otvorena je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o referendumu koja traje do 2. studenoga. Pročitajte koje novine nudi Nacrt prijedloga.

piše:
Matija Mrakovčić
ljudi_u_redu_630 FOTO: Simon Harrod

Piše: Matija Mrakovčić

Nakon promjene Ustava pred pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatski sabor nije do danas poduzeo odgovarajuću inicijativu za usklađivanje ustavnog i zakonodavnog okvira za raspisivanje referenduma. Posljedica je tog propusta nedorečenost i manjkavost zakonodavnog okvira u vidu nejasnih odredbi ili njihova odsustva. Stoga je 2. listopada Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora otvorio javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o referendumu.

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom odnose se na utvrđivanje postupka raspisivanja i provedbe referenduma. Posebno je određeno da se na referendumu ne mogu donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske propisane Ustavom Republike Hrvatske, odluke koje bi bile suprotne načelu nadređenosti pravnih akata Europske unije, odnosno za lokalni referendum, odluke koje bi bile suprotne Ustavu Republike Hrvatske, pravnim aktima Europske unije i zakonu.

Pravo sudjelovanja u postupku odlučivanja na državnom referendumu imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju opće i jednako biračko pravo, bez obzira na njihovo prebivalište. S obzirom da je Ustavom Republike Hrvatske još od 2010. utvrđen jedinstveni kriterij da se na referendumu odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu, sada se ista odredba upisuje u Zakon. Rok za prikupljanje potpisa birača je 30 radnih dana, za razliku od dosadašnjih 15.

O potrebi da se zatraži raspisivanje lokalnog referenduma na prijedlog birača, u jedinici lokalne samouprave u kojoj živi manje od 10.000 birača treba se izjasniti 20 posto birača, u jedinici lokalne i regionalne samouprave u kojoj živi više od 10.000, a manje od 100.000 birača – 15 posto birača, dok se u jedinici lokalne i regionalne samouprave u kojoj živi više od 100.000 birača treba izjasniti 10 posto birača. 

Također, ovim Prijedlogom propisuju se uredi državne uprave kao mjesta za izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma. Naime, predlagatelj je uređujući odredbe ovoga Prijedloga imao u vidu novi ustroj državne uprave u Republici Hrvatskoj: umjesto 20 ureda državne uprave Republika Hrvatska će ih imati 5, a u cilju olakšavanja izjašnjavanja birača o potrebi raspisivanja referenduma, predviđeno je i da se ono organizira putem sustava e-Građani.

Važećim je Zakonom o referendumu određen vremenski period od godinu dana nakon kojeg odluku donesenu na referendumu nadležno tijelo može promijeniti, a sada je taj rok produžen na dvije godine. Isti takav rok propisuje se i u situaciji kada bi netko tražio ponovno raspisivanje referenduma o temi koju su građani prethodno odbili na referendumskom izjašnjavanju.  

Nacrt prijedloga Zakona o referendumu potražite ovdje, a u javnu raspravu uključite se do 2. studenog. U prethodnoj su rečenici linkani svi potrebni materijali zbog nepregledne i nejasne službene stranice Hrvatskoga sabora. Materijali se nalaze u sredini desnoga stupca stranice.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano