Zakonski pečat na loše prakse

Usprkos širokom odazivu kulturnih aktera na javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, njegov konačan oblik nije u bitnom izmijenjen.

pripremila:
Ivana Pejić
sabor_cc_web FOTO: Wikimedia Commons

Savez udruga Klubtura, Operacija grad i Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR uputili su priopćenje za medije vezano za Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi RH, koji je nakon javnog savjetovanja na kojem je prikupljeno mnoštvo komentara s tek manjim izmjenama upućen u daljnju proceduru u Hrvatski sabor.

“Nastavno na raspravu o prijedlogu Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi održanu 8. ožujka u organizaciji Saveza udruga Klubtura, Operacije grad i Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR te na završeno javno savjetovanje, Ministarstvo kulture i medija RH krajem travnja objavilo je izvještaj s provedenog savjetovanja, a Zakon se trenutno nalazi pred čitanjem u Hrvatskom saboru.

Usprkos uspješnom i širokom odazivu kulturnih aktera na javno savjetovanje: struke, kulturnih radnika i organizacija civilnoga društva, koji su uputili više od 460 komentara na prijedlog Zakona, njegov konačan oblik nije bitno promijenjen. Komentari iz kulturnog sektora usmjereni na povlačenje Zakona i provedbu uključivog procesa sa svim akterima nisu prihvaćeni, a usvojen je tek manji broj izmjena.

Zakon koji je upućen u proceduru i dalje ne prepoznaje kako javne ustanove u kulturi, odnosno kulturni centri, trebaju imati odvojen i objedinjen zakon kojim će se, između ostaloga, prepoznati demokratizacija upravljanja i vitalna važnost kulturne infrastrukture. Ovako je kronična zanemarenost kulturnih centara dobila i zakonski pečat. Kulturna vijeća novim Zakonom ostaju u svojoj slabašnoj institucionalnoj poziciji bez mogućnosti da u ključnim pitanjima, kao što je dodjela sredstava, ostvaruju utjecaj na konačne iznose za predložene programe. Ostaje otvoreno i pitanje koliko će transparentan i uključiv biti proces izrade pravila i kriterija dodjele prostora za kulturne aktivnosti. Kao što smo bili naglašavali i tijekom javne rasprave, upitno je za koga i zašto se ovaj Zakon donosi imajući na umu da ne donosi ključne, sistemske i toliko nužne promjene za područje kulture.

Posebno zabrinjava da Zakon koji je uskoro na čitanju u Saboru donosi izmjene stavki koje u nacrtu nakon javnog savjetovanja nisu bile ni predviđene. Točnije, propisuje da vijeća izabrana po starom Zakonu o kulturnim vijećima i nakon donošenja novog Zakona ostaju u mandatu. S obzirom na to da je, kako ističe Ministarstvo, osnovni razlog za donošenje novog Zakona promjena obuhvata kulturnih vijeća i izmjena njihovih naziva, aktualni članovi vijeća zaista nemaju temelj za ostanak u mandatima.

Uz zatvoren i polustrukturirani proces izrade koji je obilježio donošenje ovog Zakona, važna tema za budućnost je i zabrinutost za moguće načine i posljedice njegove primjene. Posebice zabrinjava ako se isti proces preslika na aktualnu izradu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija od 2022. do 2027. godine, Plana koji je trebao prethoditi Zakonu, a koji je po svemu sudeći udaljen od očiju javnosti i šireg kulturnog ekosustava”, poručuju potpisnici i najavljuju nastavak praćenja usvajanja ovog Zakona, kao i njegovu primjenu.

Matični Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu raspravit će Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi na sjednici u četvrtak, 5. svibnja nakon čega se očekuje njegovo uvrštavanje u dnevni red plenarne sjednice.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano