Blic Piše: Matija Mrakovčić
Održan je sastanak Radne skupine za integraciju stranaca povodom žurnog donošenja Akcijskog plana za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca za razdoblje od 2016. do 2018, javlja inicijativa Dobrodošli!. Sedam godina nakon što je odobren prvi azil u Hrvatskoj, u veljači 2013. godine donesena je prva Migracijska strategija kojom je formirano Stalno povjerenstvo za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo te Radna skupina za operativnu provedbu zadaća povjerenstva. Ministarstvo unutarnjih poslova nositelj je izrade prijedloga nove Migracijske politike 2016-2018.
Na sastanku je Vlada najavila skoro donošenje prijedloga novog modela preseljenja osoba koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Model smještaja tih osoba u Republici Hrvatskoj bit će decentraliziran te će se one smještati po cijeloj zemlji, u dogovoru sa županijama. Prve izbjeglice koje će Hrvatska prema tom modelu primiti trebaju stići u srpnju ove godine i to 30 iz Turske, 10 iz Italije i 10 iz Grčke, a trebale bi biti smještene u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Hrvatska bi do kraja 2017. trebala primiti 1617 osoba, odnosno od srpnja 2016. pa do prosinca 2017. 84 osobe mjesečno. Zbog poteškoća u zdravstvenoj zaštiti izbjeglica odnosno odbijanja liječnika da ih prime kao pacijente jer nisu osiguranici HZZO-a, početkom srpnja mijenja se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj.
Prošle je godine na razini Europske unije azil zatražilo gotovo 1,3 milijuna osoba, dvostruko više nego 2014. godine. U Hrvatskoj je tijekom 2015. godine azil zatražilo 140 osoba, 63 posto manje nego 2014. Pad zahtjeva za azil zabilježen je, osim u Hrvatskoj, još i u Sloveniji, Rumunjskoj, Litvi i Latviji.
U proračunu za 2016. godinu u potpunosti je nestala stavka za međunarodnu razvojnu suradnju putem humanitarnih i razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva, dok je proračun za interne troškove Ministarstva vanjskih i europskih poslova za vođenje ove politike srezan na minimum, unatoč tome što se radi o obvezi Republike Hrvatske kao članice EU. Istodobno, proračun za čuvanje državnih granica je udvostručen. Obrazovanje osoba bez hrvatskog državljanstva odnosno uključivanje u obrazovni sustav azilanata i tražitelja azila, smanjeno je za čak 50 posto od ionako malog iznosa, pa sada iznosi oko 130 tisuća kuna.
Istovremeno, nastavlja se vraćanje izbjeglica iz zemalja Europske unije temeljem Dublinske uredbe koja omogućava deportaciju izbjeglica u prvu sigurnu zemlju Unije u kojoj su registrirane. U Hrvatskoj se protekli tjedan nalazilo između 20 i 30 osoba koje su deportirane iz različitih zemalja Europske unije – Slovenije, Austrije, Švedske, Švicarske. U Hotel Porin vraćen je jedan sirijski par, a pet Sirijaca premještenih iz kampa u Slavonskom Brodu u detencijski centar Ježevo dobilo je rješenje o napuštanju Hrvatske i europskog gospodarskog prostora u roku od 30 dana. Do tada nemaju dopuštenje boravka u Porinu niti im je pitanje smještaja riješeno na drugi način.
Organizacije i volonteri u Porinu svakodnevno nastoje nadomjestiti nedostatak sustavne zdravstvene skrbi, ali često ne uspijevaju odgovoriti na sve potrebe. Osobama smještenim u Kutini je pristup specijalističkim zdravstvenim pregledima još teži s obzirom da se većina specijalista koji su spremni pomoći uglavnom nalaze u Zagrebu. Inicijativa poziva liječnike opće prakse, stomatologe, pedijatre, ginekologe koji žele pomoći u pružanju medicinske podrške izbjeglicama da se jave Lovorki Šošić.
ObjavljenoObjavljeno
