Blic Piše: Martina Domladovac
Poznati su datumi gostovanja najboljih domaćih plesnih predstava u kazalištima te na kazalištnim festivalima diljem Hrvatske. Publika u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku, Virovitici i u drugim hrvatskim gradovima moći će do kraja godine vidjeti plesne predstave ponajboljih domaćih autora među kojima su: Maša Kolar, Larisa Navojec, Tamara Curić, Aleksandra Janeva, Martina Nevistić, Matea Bilosnić, Ana Kreitmeyer, Sonja Pregrad, Marjana Krajač, Melita Spahić Bezjak, Žak Valenta te Zagrebački plesni ansambl, objavljeno je na stranicama Plesne mreže Hrvatske.
Njihove predstave dio su godišnje selekcije Plesne mreže Hrvatske koju je za 2016. odabralo stručno prosudbeno vijeće u sastavu: baletna umjetnica Almira Osmanović, umjetnica suvremenog plesa Sanja Tropp Frühwald i plesna kritičarka Ivana Slunjski. “Vjerujemo da izabrane predstave zrcale aktualno stanje scene, ali i upućuju, ako ne u cjelini, onda barem nekim segmentom, na mogući dalji progres scene u izvođačkome, estetičkom ili idejnom smislu”, stoji u obrazloženju članica vijeća.
“Plesna mreža Hrvatske projekt je od nacionalnog značaja koji prvi i jedini sustavno povezuje nezavisne plesne autore s kazališnim ustanovama izvan Zagreba, diljem zemlje. Mrežu već drugu godinu za redom podržava Ministarstvo kulture te mnogi zainteresirani lokalni partneri čiji broj se od starta kontinuirano povećava. Primjerice, Mreža prvi put u povijesti ove godine dovodi hrvatski suvremeni ples na najistaknutiji domaći kazališni festival Dubrovačke ljetne igre“, izjavio je ovim povodom Rajko Pavlić, jedan od inicijatora i organizatora Plesne mreže Hrvatske.
Partneri projekta su Hrvatsko narodno kazalište Split, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Hrvatskoj narodno kazalište Osijek, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, Gradsko kazalište Zorin Dom Karlovac, Istarsko narodno kazalište – gradsko kazalište Pula, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku, Hrvatsko narodno kazalište Zadar, Kazalište Virovitica, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Osječko ljeto kulture i Umjetnička akademija u Osijeku.
Projekt Plesna mreža Hrvatske dio je opće strategije razvoja i distribucije plesne umjetnosti na nacionalnoj razini, a realizira se izvedbama selektiranih predstava u hrvatskim nacionalnim kazalištima, nacionalnim festivalima, gradskim kazalištima i drugim institucijama i organizacijama koje se bave izvedbenom djelatnošću. To je prvi i jedini nacionalni projekt koji sustavno povezuje nezavisne plesne autore s kazališnim ustanovama u gradovima izvan Zagreba.
Istovremeno, pitanje dodjele prostora Zagrebačkog plesnog centra (ZPC) na korištenje Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) sve se više zaoštrava. Odlukom zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića o pripajanju ZPC-a ZKM-u, plesna scena u Zagrebu ostala bi bez jedinog autonomnog mjesta orijentiranog na produkciju, prezentaciju, distribuciju i umrežavanje suvremenog plesa, smatraju članovi Udruga plesnih umjetnika Hrvatske (UPUH) i Udruga profesionalnih plesnih umjetnika PULS. Zbog toga je osnovan Plenum Zagrebačkog plesnog centra koji od Grada Zagreba zahtijeva poništenje te odluke te traži samostalnost i samoupravljanje plesnim centrom, a u znak solidarnosti svaka dosadašnja predstava na ovogodišnjem Tjednu suvremenog plesa završavala je čitanjem poruke podrške kako bi se publiku upozorilo na trenutnu situaciju i pozvalo na solidarnost i podršku. U srijedu, 1. lipnja, umjetnici francuskog umjetničkog kolektiva nakon izvedbe na sceni ZeKaeM-a htjeli su učiniti isto, no to im je onemogućano puštanjem glasne glazbe čime je ugroženo pravo na slobodu mišljenja i govora plesne zajednice.
Po završetku predstave 3. lipnja, Plenum Zagrebačkog plesnog centra organizira protestnu akciju kojom će tražiti ostavku ravnateljice Snježane Abramović Milković i gradonačelnika Milana Bandića, prenosi H-alter.
ObjavljenoObjavljeno
