Blic Američki predsjednik Donald Trump početkom lipnja najavio je povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma koji su 2015. godine potpisale gotovo sve zemlje svijeta. Sporazumom je dogovoreno da će svaka od zemalja potpisnica sustavno raditi na smanjenju ispuštanja emisija CO2 u atmosferu kako bi se usporilo globalno zatopljenje. S obzirom na to da ugovor nije obvezujući, da zemlje samostalno postavljaju svoje vlastite ciljeve o smanjenju emisija i da ne postoje nikakve sankcije ako ih ne dostignu, Trumpova dramatična najava vjerojatno je samo način podilaženja biračima kojima je u kampanji najavio ovaj potez, te kulisa do sada relativno neuspješne administracije. Odmah nakon Trumpove objave savezne države California, New York, Washington, Hawaii, Massachusetts, Vermont, Coneticut i Rhode Island obvezale su se ispoštovati Pariški dogovor i nastaviti s borbom protiv klimatskih promjena, a novoizabrani francuski predsjednik Emmanuel Macron pompozno je pozvao američke znanstvenike i inovatore čija su istraživanja ugrožena politikama nove administracije, da ih nastave u Francuskoj. Tako je pitanje Pariškog klimatskog sporazuma i urgentnosti rješavanja problema klimatskih promjena ponovno došlo u centar pažnje svjetske javnosti.
Zaokupljeni lokalnim izborima i preslagivanjem Vlade, hrvatski se mediji nisu bavili spomenutom Trumpovom najavom, te problem klimatskih promjena, sve većeg zagrijavanja Zemlje i posljedica koje ono sa sobom nosi, ostaje izvan fokusa hrvatske javnosti. Problemom nastanjivosti Zemlje tako se nastavljaju baviti tek malobrojni aktivisti i udruge civilnog društva. Jedna od njih je i Zelena akcija koja je nedavno, u suradnji s Kulturtregerom (Booksa) objavila knjigu Homo climaticum. Knjiga obuhvaća radove pristigle na natječaj za kratke priče i kratke pjesničke forme žanra klimatske fikcije (cli-fi) koji je Zelena akcija raspisala u prosincu 2016. godine. Od stotinjak pristiglih priča i pjesama, odabran je dvadeset jedan rad objavljen u knjizi, od kojih je pet najboljih, kao vid obogaćivanja knjige, ilustrirao Stipe Kalajdžić. Objavljeni radovi ocrtavaju kako njihovi autori vide budućnost i utjecaj klimatskih promjena na društvo i uvjete života, ilustriraju utjecaj klime na migracije, prehranu i proizvodnju hrane, solidarnost, geopolitičke odnose, svakodnevni život.
Natječaj je održan u sklopu projekta School of Sustainability u kojem sudjeluje velik dio mreže Friends of the Earth Europe, a čiji je cilj koristiti napredne metode neformalne edukacije za rad s ugroženim zajednicama i mladima. “Jedan od bitnih aspekata popularne edukacije je, umjesto slušanja nečijeg predavanja, učenje o konceptima putem vlastitih iskustava ili osjećaja. Slijedom toga došli smo na ideju da bi priče o klimatskim promjenama mogle ljudima bolje dočarati što nas sve potencijalno čeka u bližoj i daljoj budućnosti ako svijet nastavi ovako kako je krenuo”, kaže Sven Janovski iz Zelene akcije, jedan od članova uredničkog tima. Žiri koji je odabrao radove činile su Dunja Kučinac iz Bookse koja je radove ocjenjivala iz perspektive književne scene i izdavaštva, ali i kao komparatistica i književna kritičarka, Milena Benini, spisateljica aktivna u žanru znanstvene fantastike dala je perspektivu autorice, a Dora Sivka iz Zelene akcije, također komparatistica, gledala je sve iz aspekta teme i sadržaja bavljenja klimatskim promjenama. Selekcija radova dogovorena je unutar žirija koji je odlučio da se odabrani radovi najbolje uklapaju u koncept ovakve manje knjige. “To ne znači da nije ostalo dobrih radova i izvan selekcije, naravno”, dodaje Janovski te ističe kako su izrazito zadovoljni odazivom i autorima od kojih su mnogi po prvi put objavljeni.
Klimatska fikcija postaje sve popularniji žanr u svijetu, čemu svjedoče uspjesi autora i autorica poput Margaret Atwood. “U Hrvatskoj je tema klimatskih promjena još uvijek nažalost na niskim granama, iako se mi i druge udruge koje se bave tim problemom te razne znanstvene institucije trudimo dizati svijest u javnosti o problematici. Unatoč već vrlo vidljivim vremenskim problemima u našim krajevima, to se kod nas ne percipira kao problem, što je dosta čest trend u državama koje su pogođene teškim socio-ekonomskim okolnostima”, kaže Janovski. Također ističe kako je to začuđujuće s obzirom na sve vidljivije znakove klimatskih promjena oko nas, kao što su oštri rasponi temperatura, nestanak blažih godišnjih doba, suše, veliki periodi bez kiša, kao i najveće do sad zabilježene poplave koje su Balkan zahvatile 2014. godine, a na koje su velik utjecaj imale upravo klimatske promjene. Nedostatak moderniziranog sustava obrazovanja koji bi uključivao teme klimatskih promjena i održivosti kao ključnih tema današnjice, Janovski smatra razlogom nedostatka vidljive “scene” klimatske fikcije kod nas, za razliku od nekih razvijenijih zemalja gdje se javnost već suočila s tim problemom.
U natječaju za prijavu radova između ostalog bilo je navedeno i kako koncept treba biti utemeljen u suvremenoj znanosti o klimatskim promjenama. “Vrlo jasno smo definirali da je bit dobiti knjigu koja je informativna i edukativna kako bi se svijest o problemu klimatskih promjena mogla dalje graditi tim putem. Zbog toga nam je bitno da možemo izdati knjigu koja ne kontrira suvremenoj klimatskoj znanosti i širi dezinformacije ili pak niječe postojanje problema, što je postala standardna praksa velikih korporacija i ekstremne desnice u svijetu”, ističe Janovski. Tu se prvenstveno referira na sve glasniji kontra pokret koji niječe klimatske promjene, a kojim prednjače znanstvenici upitnih motivacija, ugleda i kapaciteta, često plaćeni od velikih korporacija kako bi širili dezinformacije o klimatskim promjenama i time spriječili donošenje zakona pogubnih za fosilnu industriju. “To se jako dobro vidi u administracija Donalda Trumpa, a takvim pokretom u Hrvatskoj prednjači Vladimir Paar“, kaže Janovski. “Bilo nam je važno da se ovi radovi, iako su fikcija, temelje na znanosti koja je prošla širok proces peer reviewa i uživa znanstveni konsenzus”, zaključuje.
Knjiga je za sada dostupna samo u Zelenoj akciji, te se svi zainteresirani mogu javiti na mail adresu kako bi nabavili svoj primjerak. U budućnosti se želi osigurati veća dostupnost knjige, između ostalog i u knjižnicama, a u planu je i njeno digitalno izdanje koje će se besplatno moći skinuti sa stranice Zelene akcije. Do sada knjiga je predstavljena i distribuirana u Booksi i na E?! – Okolišnom filmskom festivalu koji Zelena akcija organizira od 2014. godine. Festival je u potpunosti organiziran volonterski, a njegova je glavna ideja kroz medij filma baviti se aktualnim problemima okoliša i održivosti, pa i šire od toga. “Na prošlim festivalima bavili smo se i temama izbjeglica, trgovinskih ugovora TTIP i CETA-e, a ove godine devastacijom parka na Savici, temom koja je postala aktualna upravo pred festival, zbog čega smo i malo promijenili program. Možemo reći da je cilj festivala da prvenstveno bude aktivistički i da se aktivistički bavi temama te da kao takav uvijek bude aktualan. Zato biramo filmove po principu aktualnosti teme i često ih nalazimo u nezavisnoj produkciji malih lokalnih, grass roots organizacija diljem svijeta. To postižemo zahvaljujući odličnoj umreženosti naše Friends of the Earth mreže preko koje imamo stalan kontakt s takvim organizacijama i inicijativama. Kriterija nema, osim da smatramo da je film zanimljiv i relevantan te da ga možemo nabaviti. Znači da nije previše skup jer nam je budžet za filmove relativno malen tako da filmove često dobivamo besplatno u dogovoru s autorima kojima je bitno da se njihovi filmovi prikazuju. Nemamo minimalne tehničke uvjete za kvalitetu filma, tj. ako smatramo da je film sadržajno bitan i zanimljiv, može biti sniman i na starom mobitelu, ako se da projicirati tako da bude gledljiv. Naš festival je prvenstveno vezan za sadržaj filma, za materiju, a manje za tehniku”, kaže Janovski.
Ovogodišnji festival imao je tri teme. Tema klimatska fikcija bila je povezana s natječajem za knjigu, ali su i po prvi put na festivalu prikazani igrani filmovi iz žanra klimatske fikcije, što je i u filmu žanr koji se još gradi te brzo dobiva na popularnosti. Aktualni pokreti od početka je prisutna tema zato što se široj javnosti želi pokazati na koje se načine građani i građanke organiziraju u ostatku svijeta, ali i u Hrvatskoj, a posljednja tema bio je otpad. U sklopu ove teme pričalo se o plastici, plastičnim vrećama i bocama, ali i bacanju hrane u sklopu čega je organizirana i široka tribina. Tribine su uvedene još na drugom izdanju festivala kako bi publika dobila priliku pričati o odgledanom filmu, te festival teži još boljem povezivanju tema diskusija i filmskih blokova.
Zbog promjene načina korištenja medija, promijenio se i način širenja informacija o raznim problemima civilnog društva. Umjesto uobičajenim medijima koji su izgubili povjerenje čitatelja, sve više ljudi traži alternativne načine informiranja, a Okolišni filmski festival i knjiga Homo climaticum pokušaj su aktivista da se prilagode situaciji i svoje poruke dovedu nekoj novoj publici do koje ne dolaze uobičajenim medijskim radom. “Knjiga Homo Climaticum je također medij koji neće možda naći jako široku publiku, s obzirom na to da je čitanost knjiga u Hrvatskoj nevjerojatno niska, ali će naći svoju interesnu skupinu koja će možda čitajući te radove dobiti osjećaj urgentnosti oko klimatskih promjena, koje inače ne bi dobili čak ni iz, nažalost, malobrojnih vijesti oko klimatskih promjena koje se plasiraju kroz naše medije. Knjiga na vrlo plastičan način pokazuje upravo koji su mogući scenariji i vjerujemo da je to ljudima dovoljno jaka slika da se malo trgnu”, zaključuje Janovski.
Iduće godine oko Dana planete Zemlje (22.4.) planira se peto izdanje Okolišnog filmskog festivala, te potencijalno raspisivanje natječaja za drugu knjigu. Janovski također ističe kako se žele nastaviti baviti klimatskom fikcijom i popularizirati žanr u Hrvatskoj i regiji, ali i nastaviti prezentirati “zelene” teme kroz kulturne i umjetničke medije jer se pokazalo da je to dobar način bavljenja starim temama na novi način, kao i ostvarenja novih diskursa s novim publikama koje se možda do sad nisu bavile ovim temama.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
