Piše: Ivana Pejić
U prošlotjednom intervjuu Nacionalu u kojem je javnosti obznanio svoj odlazak s čela Hrvatskog audiovizualnog centra, Daniel Rafaelić ustanovio je kako je, nakon donesenog Zakona o audiovizualnim djelatnostima, provedenih natječaja za zapošljavanje i famozne financijske stabilizacije, njegov posao “8. povjerenika” u HAVC-u završen. Unatoč tome što se iz svega rečenog da zaključiti kako su odnosi između uprave i stručnog vijeća jedne od najvažnijih institucija u kulturi potpuno disfunkcionalni, što se pokazalo u prijeporima oko novog zakona, ali i u očitim neslaganjima oko temeljnih zadaća Centra, ravnatelj na odlasku poručuje kako je institucija stabilna i funkcionira – normalno.
Iako je Rafaelić možda odigrao ulogu koja mu je dodijeljena, “povjerenički” posao ipak nije odrađen do kraja. Njegova naprasna ostavka na polovici mandata stigla je, naime, usred procedure donošenja strateškog dokumenta – Pravilnika o provedbi Nacionalnog programa kojim se definiraju kriteriji javnih poziva za audiovizualno stvaralaštvo i komplementarne djelatnosti. Nacrt novog Pravilnika poslan je u javnu raspravu 20. prosinca prošle godine, a kao bitna novina u odnosu na prethodni dokument ističu se izmjene u kriterijima financiranja razvoja scenarija televizijskih djela, na što je, kao institucija koja obrazuje buduće scenariste, reagirala Akademija dramske umjetnosti te Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela – SPID kao krovna strukovna organizacija.
Nacrtom se, naime, predlaže potpuno ukidanje kategorija poticanja razvoja scenarija televizijskih djela te razvoja projekata pojedinačnih TV djela, dok se od kategorija na koje se scenaristi/ce mogu prijaviti samostalno, bez redatelja ili producenta, zadržava samo razvoj projekta serijskih TV djela. Ukinuta kategorija razvoja televizijskih djela omogućavala je financiranje razvoja scenarija za igrane serije, ali i za dokumentarne, animirane i različite kreativne formate namijenjene djeci i mladima. Ukidanjem te kategorije, upozorava predsjednica SPID-a Zinka Kiseljak, fond na koji scenaristi mogu aplicirati kao samostalne fizičke osobe smanjuje se čak za trećinu. U tom slučaju scenaristima ostaju kategorije razvoja scenarija igranog i dokumentarnog filma, gdje u većem postotku “prolaze” redatelji koji se javljaju sa svojim scenarijima.
Poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata TV djela pokrenuto je 2010. godine, kao i razvoj audiovizualnih djela, no sljedeće dvije godine javni pozivi uopće nisu bili raspisani, da bi se opet nastavili od 2013. godine, što svakako značajno umanjuje uzorak za kvalitetniju analizu učinaka ovog poziva. A upravo na nju se poziva predlagatelj koji ukidanje programa opravdava nevoljkošću televizija za realizaciju financiranih projekata. Kiseljak ističe kako takva argumentacija naprosto ne stoji, jer su prema scenarijima koji su dobili potporu u ukinutoj kategoriji nastala neka od najkvalitetnijih televizijskih djela prikazanih proteklih godina, kao što su popularni Crno-bijeli svijet i Najluđe svjetske fešte, ili pak izvrsni dokumentarni serijal Betonski spavači.
Pravilniku se zamjera i opća neusklađenost strateških ciljeva s konkretnim mjerama. U članku 9. ističe se kako je kvalitetan i profesionalno napisan scenarij prvi i najvažniji kriterij za vrednovanje audiovizualnog djela, što ukidanje kategorija koje osiguravaju uvjete za kvalitetnu produkciju čini posve suprotnim proklamiranim vrijednostima. “Ne možete u dokumentu sa zakonskom snagom deklarativno navoditi potrebu kvalitetnijeg razvoja televizijske produkcije, a zatim odustati od financiranja temelja kvalitete – scenarija. To je kao da sami sebi amputiramo nogu, a prijavili smo se na start maratona”, komentira Kiseljak.
Na nesuvislost ovih mjera u javnoj su raspravi upozorili i predstavnici Katedre za scenaristiku i Odsjeka za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti, koji ističu kako su televizijski formati, pogotovo igrane TV serije danas vodeći audiovizualni proizvod te da je kvalitetu koja može konkurirati na inozemnim tržištima teško postići bez adekvatne financijske podrške. Novi Pravilnik “neosviješten” je i po rodnoj osnovi, jer je naspram redateljske i producentske struke, scenaristika polje s većinskim udjelom autorica, čiji će rad smanjenje fonda potpora najviše ugroziti. U vrijeme kada bi trebalo raditi na sistemskim i dugoročnim mehanizmima ostvarivanja rodne ravnopravnosti, ukidanjem ove kategorije dijelom se umanjuju mogućnosti uključivanja autorica u AV industriju, što u SPID-u smatraju neprihvatljivim.
Ukratko, u prijedlogu Pravilnika nije jasno na koji način će HAVC u budućnosti izvršavati svoju razvojnu i poticajnu misiju u polju TV scenaristike. Ukidanje programa podrške koje se opravdava neodstatnim mehanizmima poticanja proizvodnje TV djela, odnosno, svaljivanjem odgovornosti na televizijske kuće, potpuno je iracionalno jer je uloga razvojnog centra upravo u tome da osmišljava mjere stimulacije takve vrste suradnje. Zinka Kiseljak podsjeća na TV burze – pitchinge za producente i djelatnike nacionalnih TV kuća koje je HAVC organizirao od 2014. do 2016., a koje smatra hvalevrijednim iskoracima prema uspostavi platforma i mehanizama koji bi trebali dovesti do povezivanja scenarista, redatelja, neovisnih producenata i televizijskih nakladnika te drži kako na njima treba ustrajati.
“Želimo li da hrvatska televizijska produkcija ima budućnost moramo učiniti sve što je u našoj moći da mladim ljudima omogućimo priliku da svoje ideje razvijaju u profesionalnim uvjetima. Ono što novi Pravilnik mora ponuditi jesu bolja rješenja, kako mehanizama i odredbi samih poziva tako i kasnijeg plasmana djela, koja će dugoročno unaprijediti povezanost svih faza stvaralaštva te razvoj svih branši unutar struke”, zaključuje predsjednica udruge koja okuplja pisce izvedbenih djela, u čije ime su ravnatelju HAVC-a na odlasku upućene navedene primjedbe. O tome hoće li one biti uvažene i hoće li se kategorija razvoja TV scenarija vratiti u Pravilnik o provedbi Nacionalnog programa odlučit će se na sljedećoj sjednici Audiovizualnog vijeća, čiji datum u HAVC-u još nije utvrđen.
Objavljeno