Blic Radovi na nekadašnjem industrijskom kompleksu Paromlin polako se privode kraju, a time i njegova dvogodišnja transformacija u Gradsku knjižnicu Grada Zagreba i multifunkcionalni kulturni centar. Potonjim će upravljati gradska ustanova Novi prostori kulture, a dio prostora trebao bi biti otvoren i programima nezavisne kulturne scene. Iako je takva prostorna sinergija različitih sektora kulture općenito pozitivno prihvaćena, nisu izostale ni kritike. Jasna Kovačević, dugogodišnja voditeljica Knjižnice Bogdan Ogrizović – jedne od dosad najaktivnijih i najpopularnijih podružnica KGZ-a – tako je u intervjuu za Yammat izrazila protivljenje ideji da dio prostora Paromlina koriste udruge i akteri nezavisne kulturne scene. “Ne dam ni jedan kvadrat!”, poručila je, ustvrdivši kako se u kontekstu Paromlina “nikad nije govorilo o ničemu drugom nego – Paromlin-knjižnica”.
Upravo ovo pitanje zajedničkog korištenja prostora otvara širu priču o višedesetljetnoj transformaciji Paromlina, ali i o mjestu koje nezavisna kultura danas zauzima unutar službene kulturne politike grada.
Kompleks Paromlin, naime, do današnje je transformacije prošao složenu povijest. Nekadašnji parni i umjetni mlin prestao je s radom 1988. godine, nakon trećeg požara u svom 125 godina dugom industrijskom stažu. Ideja da je objekt potrebno zaštiti prisutna je još od 1980., kada je zaštićen kao industrijska baština. Postratna vlast htjela ga je prenamijeniti u Trg domovinske zahvalnosti, provodila natječaje i razvijala konzervatorske studije, a 2004. je proglašen i nepokretnim kulturnim dobrom.
No unatoč zaštićenom statusu i godinama planiranja, prostor ovog kompleksa je de facto propadao punih 38 godina, uz relativno minornu prenamjenu dijela prostora u parkiralište. Ako ste tijekom 2010-ih znali proći pokraj ili čak i prošetati Paromlinom, sreli biste ljude bez doma koji su tamo pronašli sklonište. Ideja preobrazbe Paromlina u knjižnicu službeno se pojavljuje 2012. kao prijedlog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, a dodatno je afirmirana 2015. u sklopu kandidature Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. No na terenu nije bilo nikakvog pomaka – zgrade su se i dalje nastavile urušavati, pritom prijeteći nepriznatim stanovnicima.
Aktivni preokret očekivao se krajem 2018., tj. početkom 2019. kada je proveden i završen projektni natječaj za Gradsku knjižnicu Paromlin, s prvonagrađenim idejnim rješenjem koje je izradila tvrtka UPI-2M. No već sljedeće godine bivša gradska vlast naprasno najavljuje prodaju kompleksa, zajedno s drugim zemljištima koja su danas dio kapitalnih gradskih ulaganja u kulturnu infrastrukturu. Od te se ideje slijedom promjene vlasti, srećom, odustalo, no vidljivih pomaka u obnovi Paromlina zatim nije bilo još pet godina. Iznimka je bila krajem 2022. kada je pod ravnanjem gradske uprave, PU Zagrebačke, MUP-a i Crvenog križa ispred kompleksa postavljena “humanitarna stanica” za migrante kako bi ih se preko dana smjestilo u gradsko ruglo gdje neće ometati Advent.
Istinski preokret konačno je došao 2023., kada je obnova i reizgradnja Paromlina prema idejnom projektu UPI-2M uvrštena u gradski Program razvoja kulture 2024.-2030. Za izvođača je odabrana tvrtka Kamgrad d.o.o. i radovi su započeli u travnju 2024. te, unatoč kratkotrajnom problemu s bespravnim stanovanjem u nekima od objekata, napreduju prema planu.
U skladu sa zaštićenim statusom originalnih zgrada na istočnoj strani kompleksa, one se u potpunosti obnavljaju u originalnom tlocrtu, a po dovršetku će postati uredski prostori i arhiva KGZ-a te prostori za smještaj stručnih suradnika i gostiju. Izgrađena je i 50 metara visoka replika Paromlinovog dimnjaka u središtu terena, a u izgradnji su i dva nova višeetažna objekta na zapadnoj strani. Svi bi objekti trebali biti dovršeni, a rad knjižnice i društveno-kulturnog centra započeti početkom 2027.
Kako se obnova kompleksa primiče kraju, u prvi plan dolaze pitanja njegova budućeg upravljanja i korištenja, a time posredno i odnosa između institucionalne i nezavisne kulture. Zamišljena kohezija knjižnice, društveno-kulturnog centra i organizacija nezavisne scene tek treba dobiti svoj konačni oblik, no ideja Paromlina kao šireg javnog prostora nije nova. Iako se projekt danas često svodi na novu Gradsku knjižnicu, budući Paromlin nije nužno uvijek trebao biti samo knjižnica. Transformacija kompleksa “u prostor intenzivnog javnog života, s dominantnim javnim sadržajima” zapravo se spominje već u gradskom elaboratu iz 2013., nakon urušavanja južnog zida mlinskog bloka. Već je tada, dakle, prepoznat potencijal zapuštenog područja kao mjesta javne sinergije.
K tome, prostor predviđen za društveno-kulturni centar zauzima tek oko šest posto, tj. 2000 od ukupnih 36.000 m2 terena. Kako u razgovoru ističe ravnateljica KGZ-a Sunčica Ostoić, “knjižnica i dalje ostaje središnji i najveći korisnik kompleksa, a uzme li se u obzir Standard za narodne knjižnice u RH, koji propisuje i potrebnu kvadraturu prostora knjižnice, Paromlin ne samo da zadovoljava te zahtjeve, već uključuje i potrebe raznovrsnih sukreatora kulturnih, edukativnih i drugih sadržaja od interesa za širu javnost. Nemojmo zaboraviti da narodna knjižnica upravo to i jest: prostor otvoren svim građanima i posjetiteljima.”
Knjižnični prostor u Paromlinu, prema Ostoić, uključivat će zone za učenje i boravak, sadržaje poput makerspacea (multifunkcionalnog i kooperativnog radioničkog prostora), virtualne stvarnosti, glazbenog studija za snimanje, sobe za podcast, prostora za obradu zvuka i slike te dvorane za održavanje manjih koncerata, kafić i kantinu. Ponuda samog KGZ-a će se, dakle, proširiti u odnosu na dosad dostupnu.
Spomenutih šest posto kvadrata namijenjenih društveno-kulturnom centru, s druge strane, uključivat će dvorane za izvedbene i audio-vizualne programe te radionice, galerijski prostor, uredske prostore i apartmane za umjetničke rezidencije. Dodatno ojačanje sinergiji sadržaja, kaže Ostoić, donijet će upravo suradnja i su-upravljanje s Novim prostorima kulture: “Time će se omogućiti razmjena znanja i iskustava, poboljšati korištenje prostora, otvoriti prostor za uključivanje zajednice i tako privući nova publika. U takvoj konstelaciji knjižnica postaje platforma aktivnog građanstva i suradnje i to u daleko većem obuhvatu nego dosad. Cilj je osigurati da Paromlin djeluje kao povezana i funkcionalna cjelina, a ne kao skup odvojenih sadržaja”, ističe Ostoić. KGZ zapravo već i surađuje na programima s NPK, a dijeljeni fizički prostor im, dakle, donosi i nove mogućnosti.
Ravnatelj ustanove Hrvoje Laurenta u razgovoru ističe upravo jednaku sinergiju kao i Ostoić: “Paromlin stvara uvjete za formiranje zajedničkog mjesta u kojem se programi koji su dosad bili raspršeni po brojnim mikro-lokacijama mogu susretati, nadopunjavati i međusobno referirati. Ima potencijal djelovati kao središnja platforma koja na jednome mjestu može predstaviti bogatstvo, raznolikost i slojevitost suvremenog kulturnog i umjetničkog života Zagreba.” NPK je zapravo i sam rezultat gradskog Programa razvoja kulture te je etabliran 2023. tijekom izrade Programa. Upravlja kulturnim prostorima u vlasništvu Grada i organizira programe poput Zagrebačkih kvartova kulture, Kulturplaca i Žarišta, nerijetko upravo u suradnji s udrugama u kulturi.
No kakvi će se točno programi odvijati u prostoru centra i koliku će ulogu u njemu zaista igrati udruge nije još poznato. Iako je prema Programu razvoja kulture Plan upravljanja i korištenja obnovljenog kompleksa trebao biti izrađen 2024. godine, Laurenta očekuje da će biti dovršen do kraja ove godine: “Paromlin predstavlja razmjerno nov i kompleksan iskorak u kontekstu kulturne politike te jedinstvenu instituciju u lokalnom (a i širem) kulturnom i društvenom pejzažu, jer će na jednom mjestu objediniti izrazito različite prostorne i programske formate. Upravo usklađivanje različitih institucionalnih logika, programskih ciljeva i operativnih potreba zahtijeva dodatno vrijeme i analitičku pripremu, kako bi se uspostavila funkcionalna i dugoročno održiva upravljačka struktura.”
Koliko će ta struktura uspješno funkcionirati ovisit će i o daljnjim koracima nakon otvorenja: “Početno razdoblje rada DKC-a Paromlin promišljamo kao pilot‑fazu tijekom koje će se moći jasnije sagledati stvarne potrebe kulturne scene, dinamika korištenja različitih tipova prostora te načini na koje prostori mogu najkvalitetnije odgovoriti na javni interes. Takav pristup ostavlja prostor za postupno finalno oblikovanje korištenja termina u različitim prostorima DKC-a Paromlin”, kaže Laurenta.
Značajno je stoga što će u oblikovanju Plana korištenja sudjelovati upravo Ostoić, koja je prije izbora za ravnateljicu KGZ-a provela oko 20 godina u civilnom sektoru kao suosnivačica i voditeljica nezavisne organizacije za suvremenu umjetnost KONTEJNER. Njezino iskustvo radnice s “obje strane medalje” ulijeva nadu da će se stvarne potrebe nezavisne scene prepoznati u daljnjem razvoju korištenja Paromlina.
Kako ističe, pravedna sinergija tih sektora potrebna je ne samo zbog samih aktera, već i kako bi se građani i posjetitelji više uključili u kulturu grada: “Umrežavanje javnih institucija i nezavisne scene ključno je za razvoj dinamičnog i otvorenog sustava kulture. U konačnici, KGZ već su sada snažan partner različitim udrugama civilnog društva, a Paromlin će tu dinamiku dodatno ojačati. Suradnjom različitih kulturnih sektora otvaraju se nove teme, pristupi i formati, a prostor postaje živ i stalno mijenjajući, što potiče veće sudjelovanje publike”, zaključuje Ostoić.
Tekst je objavljen u sklopu projekta Kulturni hodogram, sufinanciranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba za proizvodnju i objavu programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama.
ObjavljenoObjavljeno
