Tema U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 14. siječnja otvorena je Izložba u tijeku, prva izložba koju je osmislio i organizirao Klub mladih MSU-a (KMMSU). Klub je nastao u travnju 2016. godine kao dio međunarodnog projekta Translocal: Museum as Toolbox (Translokalno: Muzej kao kutija za alat) koji okuplja pet europskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti s ciljem razvijanja novih alata i strategija komunikacije institucija sa širom publikom, a posebice mladima. Osim MSU-a Zagreb, u projektu sudjeluju Universalmuseum Joanneum/Kunsthaus Graz, KUMU Art Museum u Tallinnu, Museion Bozen/Bolzano i Muzeum Sztuki u Łódźu.
Izložba prikazuje rezultate umjetničkih rezidencija održanih u sklopu projekta tijekom 2016. godine, koje su članovi Kluba mladih, vježbajući svoje kustoske vještine, povezali s određenim radovima iz fundusa MSU-a. Radovi su odabrani na principu komplementarnosti koncepta, teme ili umjetničkih pristupa predstavljenih tijekom rezidencija. Pod mentorstvom osoblja muzeja, članovi Kluba sudjelovali su u svim fazama organizacije izložbe, od njenog osmišljavanja do provedbe popratnog programa koji će se odvijati u narednih mjesec dana.
“Projektu Translocal: Museum as Toolbox, MSU se priključio kako bi kroz međunarodnu suradnju pokušao pronaći odgovor na pitanje kako privući mladu publiku, koja je prema podacima slabije zastupljena grupa posjetitelja”, kaže Ana Škegro, jedna od mentorica Kluba. Muzeji u Europi općenito teže privlače današnju mladu publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao isključivu, tešku i nešto što im se ne obraća niti je ikako povezano s njihovim potrebama. Značenje muzeja kao autoritativne institucije znanja također se pod utjecajem tržišnog kapitalizma, koji uvjetuje opstanak isključivo profitabilnosti, postepeno mijenja. Na neki način, elitiziranje umjetnosti uzrokovalo je njenu marginalizaciju u široj javnosti, no da bi opstali, muzeji moraju stvarati novu publiku, istovremeno zadržavajući staru.
Na nedostatak interesa mladih za modernu i suvremenu umjetnost svakako utječe i neadekvatno obrazovanje. “Problem je u tome što u školama suvremena umjetnost nije toliko zastupljena, a i mnogi taj predmet smatraju beskorisnim. Jedini koji se time više bave su studenti smjerova usko vezanih uz umjetnost, a to ne treba biti tako. Umjetnost treba biti i jest za svakoga! Prošla su vremena kada su samo bogati imali pristup umjetnosti”, naglašavaju članovi Kluba mladih. U sklopu određenih obrazovnih programa, razredi i školske grupe posjećuju i obilaze muzeje, no iz škola očito ne odlaze s navikama redovitog posjećivanja ovih institucija, jer je upravo studentska populacija za njih najmanje zainteresirana.
“Dosadašnja praksa jasno nam je pokazala da programe za mlade muzeji trebaju raditi i razvijati isključivo kroz dijalog s njima. Stoga pokušavamo uspostaviti suradnju s mladima, i dati im priliku da odgovorno i aktivno sudjeluju u ostvarivanju vlastitih ideja”, naglašava Škegro, te dodaje kako se nadaju da će suradnja rezultirati boljom komunikacijom između muzeja i mlade publike, a da će muzej postati mjesto susreta, razmjene znanja i iskustava, druženja i zabave u kojem će se svi, pa tako i mlada publika osjećati ugodno. Da će muzeji s vremenom morati postati interaktivniji kako bi ljudi u njima imali veći osjećaj pripadnosti, smatraju i članovi KMMSU-a, te kažu kako je dobro da se muzeji posjećuju u sklopu nastave, no njima je cilj potaknuti mlade da u njih dolaze iz svojih osobnih interesa i znatiželje. “Naša je uloga da mladim ljudima približimo suvremenu umjetnost i ukažemo im na njezinu neizmjernu važnost u današnjem svijetu, pošto to škole najčešće ne uspijevaju, a mlade nitko ne poznaje bolje od nas samih. Ni srednjoškolcima ni studentima muzeji nisu dio navike, a mi smo uvjereni da bi trebali biti. Ne treba ih se posjećivati samo na Noć muzeja“, poručuje Yvonne Tadić, članica Kluba.
Komunikacijom posjetitelja i institucije pobliže se bavi na izložbi predstavljen rad Maše Poljanec i Maje Kolar, članica dizajnerskog kolektiva Oaza. Forum za budući muzej predstavlja prostor unutar kojeg se preispituje djelovanje i uloga muzeja, te ideja što bi on u budućnosti mogao biti. Posjetiteljima je tako omogućena direktna razmjena mišljenja i interpretacija dosad postojećih poimanja o subjektu, te se potiču na formuliranje novih.
U sklopu projekta, na zagrebačku rezidenciju, zbog svog profesionalnog iskustva, pozvane su Maria Derlõš i Jekaterina Kljutšnik, članice nevladine organizacije Lasnaidee iz Tallinna. Lasnaidee čine stanovnici Lasnamäee, najveće stambene oblasti i predgrađa glavnog grada Estonije, a cilj njegovih aktivista je pretvoriti svoje susjedstvo u raznoliko, mladenačko i održivo životno okruženje, u kojemu su potrebe stanovnika na prvom mjestu. Derlõš i Kljutšnik kroz deset dana u svibnju prošle godine, na radionicama u suradnji s Klubom mladih osmislile su i pomogle u realizaciji različitih intervencija kojima je cilj više povezati Muzej suvremene umjetnosti s njegovim susjedstvom, Novim Zagrebom. “Iznenadila ih je količina zelenih površina i javnog prostora za druženje što, kako nam kažu, nije slučaj s njihovim susjedstvom. Budući da u njemu postoji jako puno potencijala i sadržaja, Novi Zagreb ne bi nužno nazvale ‘uspavanim’, no, napominju kako su njegovi brojni potencijali nedovoljno iskorišteni ili pak neodržavani” kaže Škegro. Uočile su i veliki prostorni potencijal platoa MSU-a, pa su u suradnji s Klubom mladih dizajnirale društvene igre i policu s knjigama koja će funkcionirati na principu ‘Uzmi i/ili ostavi’ kako bi prolaznici imali dodatan razlog zadržavati se na tom prostoru.
“Kroz aktivnu suradnju s drugim organizacijama i institucijama, muzeji se nastoje što više povezati sa svojom zajednicom, kako bi bili relevantan sudionik suvremenih društvenih zbivanja”, kaže Škegro, te naglašava kako “također trebaju funkcionirati u skladu sa svojim vremenom, stoga će postupno uvoditi interaktivan sadržaj u svoje postave, što će omogućiti publici veću razinu sudjelovanja u kreiranju sadržaja, odnosno načina njegove prezentacije unutar muzeja”.
U svrhu povezivanja s mladom publikom svaka institucija koja sudjeluje na spomenutom projektu oformila je svoj klub mladih. KMMSU otvoren je svim mladima u dobi od 15 do 25 godina koji imaju volje, želje i vremena sudjelovati u radu Kluba i Muzeja, te zdravu znatiželju prema umjetnosti. Sastoji se od timova formiranim prema užim interesima njegovih članova, tako da se svaki član može više posvetiti onom dijelu muzejskog rada koji ga najviše zanima. S obzirom na to da konstantno primaju upite potencijalnih novih članova, Škegro kaže kako će Klub održati i nakon završetka ovog projekta. Poziv za nove članove planiraju otvoriti u kolovozu 2017. godine, a primarni zadatak bit će stvaranje što više sadržaja zanimljivog mladima, koji će u jednakoj mjeri biti edukativan i zabavan. “Nove planove ćemo graditi na osnovu rezultata našeg dosadašnjeg rada kada vidimo koliko smo uspjeli u pronalaženju zajedničkog jezika mladih i muzeja”, kaže članica Kluba Rea Bušić. “Sigurno ćemo se baviti našim vršnjacima još uvijek, ali trenutno se držimo programa koji imamo uz ovu izložbu i koji još trebamo ostvariti”.
Osim svakodnevnih specijaliziranih vodstva, u sklopu izložbe Klub sprema okrugli stol pod nazivom Tko o čemu? Mladi o umjetnosti!, koji će se održati 9. veljače u dvorani Gorgona MSU-a, razgovore s umjetnicima te party iznenađenja u prizemlju Muzeja.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
