Centar za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Nezavisna kulturna scena Srbije objavili su rezultate istraživanja izdvajanja za kulturu u zemljama Jugoistočne Europe i njihovim glavnim gradovima koji su pokazali neke zanimljive rezultate. Istraživanje uspoređuje proračun pojedinih zemalja i njihovih glavnih gradova s financijskim izdvajanjem za kulturu u razdoblju od 2015. do 2019. godine, kao i visinom sredstava za kulturu po glavi stanovnika. Istraživanje se ograničilo na proračuna ministarstava za kulturu, odnosno gradskih uprava za kulturu što je omogućilo njihovu lakšu komparativnu analizu. U analizi, istraživači polaze od primjera Srbije i Beograda koji unatoč visokom proračunu, u postotku za kulturu izdvajaju vrlo malo, no zbog sveobuhvatnosti istraživanja zanimljivo nam je vidjeti što se u istom razdoblju događa u Hrvatskoj.
Zanimljivo je kako u usporedbi s ostalim zemljama Hrvatska, kao i grad Zagreb imaju daleko najveći proračun i samim time naše Ministarstvo kulture i zagrebački Ured za kulturu raspolažu s najvećim sredstvima, čak i u usporedbi s primjerice Slovenijom ili Srbijom. Iznenađujuće je čak i da je u ovom razdoblju, unatoč tome što državni proračun varira, proračun za kulturu kontinuirano rastao. Naravno, kad govorimo o rastu to se odnosi na 0.88 posto državnog proračuna ove godine, za razliku od primjerice 0.61 posto državnog proračuna 2015. godine. Isto se na žalost ne može reći i za Grad Zagreb kojem proračun ovih godina drastično raste (sa 6.7 milijardi kuna 2015. na više od 10 milijardi kuna 2019. godine), no proračun Gradskog ureda za kulturu ne prati iste trendove. Iako se od 2015. godine gradski proračun za kulturu sve do ove godine postepeno povećava, u odnosu na ukupan proračun Zagreba postotak izdvajanja za kulturu se sustavno smanjuje i ove godine je na svojim najnižim granama, odnosno na 5.75 posto ukupnog proračuna Grada.
Podaci prikazani na ovaj način čine se samo umjereno loši, ili čak obećavajući, no kad izdavanja za kulturu pogledamo u odnosu na ostatak proračuna, bolno upada u oči da u cijelom tom razdoblju ona ne prelaze jedan posto državnog proračuna. Kulturni sektor generira dobrobit koja nije automatski vidljiva zbog čega ulaganje u kulturu često postane zadnja rupa na proračunskoj svirali, i to nije isključivo hrvatski problem. Mreža Culture Action Europe 2018. godine pokrenula je kampanju 1% za kulturu kojom se htjelo utjecati na donošenje odredbe kojom bi se osigurala alokacija 1 posto proračuna svake pojedine politike EU koji bi bio namijenjen kulturi te udvostručila izdvajanja za kulturu na općoj razini u Europske unije. Nužnost povećanja izdvajanja za kulturu predmet je stalnih rasprava i predizbornih obećanja, pa su tako svi sudionici predizborne tribine 2016. godine (osim HDZ-a koji nije poslao svog predstavnika) potvrdili da će u slučaju izborne pobjede izdvajanja za kulturu sigurno podići na 1 posto hrvatskog proračuna.
Za razliku od Hrvatske, Slovenija primjerice za kulturu izdvaja 1.68 posto proračuna (iako je i tamo 2016. godine zabilježen pad financiranja koje je do sada postepeno vraćeno na razinu iz 2015). Sjeverna Makedonija je izdvajala više od 2 posto državnog proračuna za kulturu (u istraživanju se navodi kako je nažalost vjerojatno da su ovi veliki fondovi barem jednim dijelom bili vezani za projekt Skopje 2014). No dok je proračun zemlje bilježio stalni blagi rast, sredstva za kulturu ostala su na približno istoj razini, sve do ove godine kada su drastično smanjena. Unatoč tome, Makedonija i dalje za kulturu izdvaja 1.5 posto svog proračuna. Izdvajanja za kulturu u Crnoj Gori također su viša od 1 posto i u stalnom su porastu od 2015. te prate porast ukupnog proračuna zemlje. Osim Bosne i Hercegovine, čiji podaci zbog kompleksnog državnog uređenja nisu mogli biti uvršteni u komparaciju, manje od 1 posto za kulturu izdvaja i Srbija koja se s Hrvatskom neprestano natječe za zadnje mjesto. Istraživanjem su izdvojeni i podaci koliko zemlje izdvajaju za kulturu prema glavi stanovnika i rezultati su upravo onakvi kakve očekujemo. Sa 79 eura prednjači Slovenija, a slijedi ju Hrvatska s puno skromnijih 39 eura. Crna Gora izdvaja 36 eura, Sjeverna Makedonija 28 eura, a na začelju je Srbija s 11 eura.
Zbog ovih poraznih rezultata Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije pokrenula je kampanju za promjenom politike financiranja kulture u Srbiji i poziva sve druge aktere – umjetnike, kulturne menadžere, kustose, istraživače, organizacije koje se bave kulturom, obrazovne i kulturne ustanove – da im se pridruže u kampanji. Osim povećanja proračuna za kulturu NKSS zagovara i da se ta sredstva preusmjere u veća sredstva za kulturne programe i projekte, za istraživanja u kulturi, decentralizaciju kulture, za programe razvoja publike i vraćanje kulture u škole.
Sredstva koja za kulturu izdvajaju gradovi također pokazuju prioritete unutar njihovih proračuna. Zagrebački proračun od 2015. godine stalno se povećava dok se istovremeno njegovo financiranje kulture kreće u suprotnom smjeru. Za razliku od Zagreba koji danas za kulturu izdvaja 5.75 posto svog proračuna, Ljubljana primjerice izdvaja 9.88 posto, Skoplje 7.02 posto, Podgorica 7.47 posto, a na dnu se nalazi Beograd sa 4.12 posto, no dok Zagreb bilježi konstantan pad, beogradsko izdvajanje za kulturu ipak postepeno raste. Na ranije spomenutoj predizbornoj tribini kao predstavnica stranke Milana Bandića sudjelovala je Milana Vuković Runjić koja je tada najavila da će, ako postane ministrica kulture, povećati proračunska sredstva za Ministarstvo kulture na 1 posto, a u tijeku mandata podići ta izdvajanja na 1.5 posto državnog proračuna. S obzirom na to da je Vuković Runjić u međuvremenu došla na čelo zagrebačkog Ureda za kulturu, predstoji nam vidjeti odnose li se ta obećanja i na pitanje kulture u Gradu Zagrebu.
Objavljeno