Kultura na ledu

Prve krizne mjere koje uvode jedinice lokalne i regionalne samouprave očekivano stavljaju udruge i javne potrebe u kulturi na kraj reda u redistribuciji proračuna.

radovi_bowbelle51_630FOTO: BowBelle51 / Flickr

Piše: Lujo Parežanin

Dok Ministarstvo kulture nastoji – na sporan, ali barem proaktivan način – reagirati na teške probleme koji su kulturno polje zadesili tijekom pandemije, na lokalnoj i regionalnoj razini se potvrđuje očekivano: kriza gura kulturu, kao i širi civilnodruštveni sektor, na kraj reda u redistribuciji proračuna.

Zabrinjavajuće vijesti po radnice i radnike u kulturi stižu iz čitave države. Očekivano, neke od prvih najava rezova stigle su iz Grada Zagreba, već dobrano načetog velikim predkriznim proračunskim manjkom zbog kojeg su kasnile isplate drugog dijela potpore za javne potrebe u kulturi u 2019. godini. Kako je 28. ožujka prenio HRT, gradonačelnik, a odnedavna i samoustoličeni načelnik Stožera civilne zaštite Grada Zagreba Milan Bandić izjavio je da “projekti i logistika koji nisu u funkciji dizanja zagrebačkih poduzetnika i obrtnika biti maknuti iz proračuna za ovu godinu” te da “nema manifestacija, a od 50 do 100 posto će se rezati novci za udruge”. Dakako, potonje se odnosi i na udruge u kulturi, što u načelu znači da će nezavisnokulturni akteri izvući najdeblji kraj.

Nedugo nakon ove objave uslijedile su i loše vijesti iz Istre. Kako piše portal Kulturistra, Grad Pula i Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije obavijestili su prijavitelje na aktualne natječaje za financiranje programa javnih potreba u kulturi da se provođenje postupka privremeno zaustavlja. Turistička je pak zajednica Grada Pule informirala udruge da zbog pandemijske krize, koja će utjecati na turističke prihode, neće biti u mogućnosti poduprijeti niz priredbi i kulturnih događanja.

U najbližem susjedstvu, u Gradu Kastvu, gradonačelnik Matej Mostarac donio je u sklopu financiranja javnih potreba u kulturi Odluku o dodjeli potpora Udruzi Kanat – Kastav i Glazbenom društvu Spinčići, dvjema lokalnim udrugama s dužim kontinuitetom djelovanja, dok se za ostale prijavitelje navodi da će sklapanje ugovora biti razmotreno po prestanku iznimnih okolnosti.

U Zadarskoj županiji slična je bilanca kao i u Istri. Zadarski je župan Božidar Longin objavio odgodu donošenja Odluke kojom se odobravaju potpore za programe i projekte udruga pristiglih na Javni poziv za prijavu programa i projekta udruga za dodjelu financijske potpore u okviru  raspoloživih sredstava Proračuna Zadarske županije za 2020. godinu na poziciji Upravnog odjela za  zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade. Na prijedlog zadarskog gradonačelnika Branka Dukića, prenosi antenazadar.hr, Gradska skupština je pak u sklopu intervencija u gradski proračun usvojila mjeru reduciranja programa rada udruga na tri mjeseca.

Na istoku zemlje slične su se suspenzije počele uvoditi još ranije. Vukovarsko je Gradsko vijeće tako još 24. ožujka donijelo paket mjera za pomoć građanima i poduzetnicima, u kojem između ostalog stoji da se obustavljaju “isplate udrugama i vijećima nacionalnih manjina kojima su odobrena financijska sredstva sukladno Programu javnih potreba u području društvenih djelatnosti”, što ne uključuje sredstva “odobrena za ispunjavanja obveza iz radnog odnosa po ugovorima o radu”.

U međuvremenu je u Zagrebu gradonačelnik Bandić donio i mjere privremene obustave izvršavanja Proračuna Grada Zagreba za 2020. godinu, kojima se “ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Proračunu”, uz nedefiniran rok. Upravo se taj aspekt mjera čini najspornijim, jer gradonačelniku za sada prepušta na volju da odluči koliko će, primjerice, biti obustavljene procedure koje se tiču financiranja kulture. Uzevši u obzir da se u zagrebačkom slučaju mjere vezuju i za sanaciju posljedica potresa, koja će sasvim sigurno trajati bitno duže nego što traje pandemijska kriza, u trenutnoj se konstelaciji otvara mogućnost dugotrajnog isključivanja većeg dijela udruga iz korištenja gradskih sredstava. Drugdje je trajanje ovakvih intervencija primarno vezano za Vladine odluke o protuepidemijskim mjerama, stoga je bar u formalnom smislu jasno kako je definiran njihov okvir. No uzevši u obzir vjerojatnu recesiju koja će uslijediti, kao i proračunske rezove na svim razinama, ta činjenica ne mora biti posebno utješna u pogledu budućnosti udruga u kulturi i šireg civilnodruštvenog polja.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano