

Piše: Matija Mrakovčić
Sredinom svibnja knjižarskom lancu Algoritam MK blokiran je račun jer je na naplatu došla zadužnica tvrtki RAM3 i Focus koje se bave distribucijom uredskog i školskog pribora, ujedno jednih od najvećih vjerovnika lanca u čijem je sastavu bila 31 knjižara s 260 zaposlenih. Vlasničku strukturu AMK-a čini Algoritam nakladništvo s 99 posto te Mozaik knjiga s jedan posto, a Algoritam nakladništvo već je dvije godine u predstečajnoj nagodbi. Kolaps Algoritma snažno je pogodio sve sudionike nakladničke industrije: autore, urednike, prodavače, izdavače te vjerovnike koji nisu mogli naplatiti potraživanja. Ugrožen je i sustav distribucije knjiga i tiskovina, koji je i ovako bio posve provizoran, a u posljednjih pola godine pod dodatnim udarom zbog neizvjesne sudbine Tiska u sastavu koncerna Agrokor.
Mediji su uglavnom isticali upravo vremensku podudarnost kolapsa, ali i sličnost štetočinskih “poslovnih modela” ovih dvaju monopola, dok su autori na kulturnim portalima isticali ovakav rasplet kao neminovnu posljedicu nedosljedne i nepromišljene kulturne politike nadležnog Ministarstva. Tako Luka Ostojić na portalu booksa ističe javne knjižnice kao glavni izvor prihoda sustava, što ocjenjuje opasnim zbog povećanja cijene knjiga, povećanja pritiska na izdavače, te na Ministarstvo kulture koje odlučuje o otkupu knjiga. Istovremeno se javna potpora knjižnicama smanjuje. Branimira Lazarin na biltenu kao početak kraja domaćeg nakladništva bilježi 2009. godinu, “kad je globalna kriza ušla i u taj sektor, a kulturna politika nastavila s praksom nezamjeranja, pasivnog računovodstva ili prigodnih ‘mjera štednje’ s drastično smanjenim potporama izdavaštvu i otkupu knjižnicama, bez čega to polje ne može opstati”.
Po blokadi Algoritma, Zajednica nakladnika i knjižara krenula je u dogovore i pregovore s Ministarstvom kulture koje je pak najavilo raspisivanje hitnog javnog natječaja za pomoć posrnulom nakladništvu. Tako su već krajem svibnja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te kulture osigurala namjenska sredstva u iznosu od 4 milijuna kuna za raspisivanje posebnog poduzetničkog natječaja radi “jačanja oslabljenih kapaciteta u branši”. Javni poziv raspisan je 5. lipnja, te je na njega stigla 81 prijava, od kojih je 26. srpnja izabrano 45. Najviše je sredstava dodijeljeno “ostalim djelatnostima” koje ponajprije uključuju tehničke i materijalne troškove za uređenje prostora knjižara, manje za nabavu novih tehnologija te nakladničku i knjižarsku djelatnost, a najmanje za promidžbene aktivnosti, posebno na novim medijima. Dvadeset i tri posto sredstava namijenjeno je zapošljavanju novih djelatnika, a poseban je naglasak stavljen na pokretanje web-knjižara (čak 15 programa).
Istovremeno s objavom rezultata javnog natječaja za poticanje poduzetništva u nakladništvu i knjižarstvu, objavljeni su i rezultati natječaja vrijednog 2 milijuna kuna, onog za poticanje poduzetništva u kulturi, pod samostalnom ingerencijom Ministarstva kulture. Njime je također “ojačana branša” tako što je 43% sredstava dodijeljeno sektoru nakladništva i knjižarstva, a 57% svima ostalima – sektorima vizualnih i izvedbenih umjetnosti. Program poticanja poduzetništa u kulturi bio je zajednički projekt Ministarstava gospodarstva i kulture pokrenut 2008. s fondom od 2 milijuna, da bi se on 2009. udvostručio. Od 2013. godine Ministarstvo kulture nastavlja samostalno provoditi program s ukupnim proračunom do 2 milijuna kuna.
Sredstva za odobrene programe poduzetništa u kulturi kreću se između 20 i 50 tisuća kuna, s time da je tek nekoliko aktera dobilo više potpore, no ne više od 70 tisuća kuna. Među odobrenim programima poduzetništva u nakladništvu i knjižarstvu iznosi dodijeljenih potpora kreću se između 50 i 210 tisuća kuna, s time da je iznose više od 150 tisuća kuna dobilo tek četiri aktera – Znanje, Superknjižara, Ex libris i Hoću knjigu.
Posljednji je društvo s ograničenom odgovornošću osnovano 16. svibnja s temeljnim kapitalom od 21 tisuće kuna. Tvrtka je u vlasništvu Matije Fojsa, Zvonka Čubrića i Jurice Čubrića, a posljednja dvojica donedavni su suvlasnici tvrtki Fokus i RAM3, istih onih čije je aktiviranje zadužnice pokrenulo lavinu koja je dovela do blokade računa Algoritma MK i zatvaranja 31 knjižare diljem Hrvatske. Po blokadi računa, za koju su mediji saznali pet dana prije osnivanja tvrtke Hoću knjigu, braća Čubrić prodala su svoje udjele u “papirničarskim” tvrtkama te dio kapitala investirali u lanac knjižara, javlja HINA, a prenosi Nacional.
Tvrtka Hoću knjigu preuzela je tako prostore šest knjižara nekadašnjeg Algoritam MK-a, i od njih planira napraviti “moderni hibrid knjižare, papirnice, gift shopa, hobby & crafta i multimedije, koji će ići u korak s vremenom i svoje poslovanje temeljiti na potrebama kupaca”. Zanimljivo je u ovom kontekstu vratiti se tekstu Branimire Lazarin koja upravo u širenju “core businessa” Algoritma na “nebulozne adrese” i odmicanju od glavnog nakladničkog posla “pod nevjerojatnim uvjetima” vidi neke od početaka kraja te tvrtke, uspoređujući ga s poslovnom politikom vlasnika Europa Press Holdinga, čiju su duboku krizu prvenstveno izazvala njegova “posve promašena ulaganja u biznis koji nije imao veze s medijima”. “Mi nismo nakladnici, mi smo prvenstveno trgovci i u to smo tako i ušli. Znamo se baviti trgovinom, bavimo se njome uspješno čitav život”, istaknuo je vlasnik novog knjižarskog lanca Čubrić u razgovoru za HINA-u.
U istom razgovoru određeno zadovoljstvo poslovnim uvjetima koje su im vlasnici Hoću knjigu ponudili, potvrdili su predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske i direktor kuće Jesenski i Turk u čijem je vlasništvu Superknjižara Mišo Nejašmić, glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen te glavni urednik Frakture Seid Serdarević. Unatoč tome što su i natječaj i njegovi rezultati jasni pokazatelji izvanrednih mjera nadležnog Ministarstva i dogovora koji je postignut unutar zajednice (nekih) knjižara i nakladnika, prema svim pokazateljima – stanje je redovno. Prigodom potpisivanja odluke o zajedničkom financiranju programa poduzetništva u nakladništvu i knjižarstvu, ministrica Nina Obuljen Koržinek istaknula je da će “intenzivirati suradnju s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta te u sljedećoj godini raspisati još nekoliko natječaja za poduzetništvo u kulturi i za druge grane kulturnih i kreativnih industrija”. Potpisivanju odluke prisustvovala je, naravno, i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić koja je istaknula veliki doprinos kulturnih i kreativnih industrija europskom i hrvatskom gospodarstvu te posebno naglasila potencijal ovog sektora za otvaranje novih radnih mjesta. Martinu Dalić posljednjih smo mjeseci uglavnom viđali u događanjima oko Agrokora, još jednog posrnulog poduzeća koje spašava ova Vlada, što nas ponovno vraća na početak teksta.
Ovaj put zaključak neće biti o (pre)velikim sličnostima poslovnih politika dvaju tvrtki, već jedne te iste vlade, Vlade Republike Hrvatske, čije gospodarske, ekonomske, obrazovne, kulturne politike već desetljećima isuviše liče jedne na druge: pojavljuju se neočekivano i dugoročno rješenje problema pretvaraju u kratkoročni spas. Nakladnička i knjižarska djelatnost, a prvenstveno sustav distribucije knjiga i tiskovina, ovakvim će usmjerenim financiranjem uspjeti pričekati tek još jedan kolaps sustava, a osnovno je pitanje, kao što je u spomenutom tekstu istaknuo Luka Ostojić, hoće li Vlada ta sredstva uložiti u spašavanje sadašnjeg stanja ili u izgradnju novog sustava. Za sada je odabrano prvo rješenje.
Objavljeno