Tema “Svi osim sirotinje bili su u stanju da tu i tamo plate peni za stajanje u parteru kazališta Globe; to nije koštalo više od litra piva”, piše Ian Watt u svom djelu Uspon romana, opisujući situaciju u kazalištima u 18. stoljeću. Danas znamo da su ulaznice za kazališne predstave u prosjeku značajno skuplje od jedne litre piva te da si, nažalost, ne mogu svi priuštiti češći odlazak na predstavu, dok je za neke to potpuno nedostižan luksuz.
Inflacija i rast cijena posljednjih godina prožimaju sve aspekte života, a iz toga nije izuzeta ni kultura. Jedno od područja kulture u kojem se posebno osjeti promjena su kazališta, a u ovom tekstu detaljnije se bavimo upravo njihovim stanjem. Konkretno, zavirili smo u zagrebačka gradska kazališta, ustanove u kulturi čije poslovanje, za razliku od onog privatnih i nezavisnih kazališta, nije u potpunosti ovisno o tržišnim uvjetima i povremenim potporama.
Htjeli smo doznati kako su se cijene ulaznica mijenjale posljednjih godina, koji su ključni razlozi poskupljenja te kako je sve to utjecalo na kazališnu publiku, posebno onu mlađu. No prije nego što se upustim u brojke i detaljne analize, odlučila sam krenuti od poznatog terena – osoba iz moje okoline koje kazalište prate s različitih pozicija. Neke od njih profesionalno su angažirane u kulturnom polju, dok su druge kazališne entuzijastkinje iz sasvim drugih profesija. Provela sam anketu među njima ne bih li doznala kako doživljavaju promjene: jesu li im ulaznice postale luksuz, idu li rjeđe nego prije ili su, unatoč svemu, ostale vjerne kazalištu.
Na pitanje uočava li razliku u cijeni ulaznica u odnosu na prethodne godine, diplomirana povjesničarka umjetnosti i talijanskog jezika Franka Štrkalj odgovara da je primijetila poskupljenje, ali ga doživljava očekivanim s obzirom na opći rast cijena. Psihologinja Maja Kolanović, s druge strane, kaže da kazalište posjećuje jednako često kao i prije. “Smatram to svojevrsnom privilegijom jer ne moram baš paziti na cijene”, priznaje Kolanović.
Za one koji kazalište prate intenzivnije, financijski teret poskupljenja postaje osjetniji. “Poskupljenje me pogađa jer sad puno više moram planirati što pogledati. Primjerice, ako se odlučim za ‘veću kuću’ poput HNK ili Gavelle onda znam da će to biti jedina predstava koju ću taj mjesec pogledati”, objasnila je Lućana Jakelić, moja radijska kolegica i urednica emisije Generalna proba na Radio Studentu. Dodaje kako joj je, s obzirom na to da emisija donosi tjedni pregled i preporuke izvedbenih programa u Zagrebu, važno pratiti rad kazališnih radnika i radnica. To znači redovito odlaziti na predstave i biti u toku s repertoarima, što uz rast cijena postaje sve izazovnije. Ponekad “padne i koja besplatna karta, pa sve to postane malo pristupačnije”.
Ističe da je poskupljenje utjecalo na to da rjeđe posjećuje kazališta s višim cijenama ulaznica, ali i da ju je ta situacija natjerala da bude odlučnija u komunikaciji s kazalištima s kojima surađuje. Tako se sada češće dogodi da uz najavu kazališnog programa u eteru osigura i besplatno sjedalo na predstavi. “Nekad me ljuti što se takve stvari uopće moraju pitati, ali jasno mi je da nikome nije u interesu dijeliti okolo ulaznice ako ih možeš naplatiti 10, 20 ili više eura”.
Kako bismo provjerili konkretne razmjere promjena u cijenama ulaznica, usporedili smo starije i aktualne cjenike triju zagrebačkih gradskih kazališta: Gavelle, Kazališta Komedija i Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). Cilj je bio utvrditi koliki je porast cijena u proteklim godinama i kako se trenutačne cijene pozicioniraju unutar gradske kulturne ponude.
Gradsko dramsko kazalište Gavella krajem listopada 2023., nakon višegodišnje obnove, ponovno je otvorilo vrata svoje matične zgrade u Frankopanskoj ulici. Godine 2021., dok je još igralo na zamjenskim lokacijama, puna cijena ulaznice za Veliku scenu iznosila je 70 kuna, a uz nju kazalište je nudilo niz popusta i pogodnosti. Studenti, umirovljenici i osobe s invaliditetom plaćali su sniženu cijenu od 35 kuna, dok je đačka kartica omogućavala ulaz za 30 kuna. Nezaposlenima je bila dostupna najpovoljnija cijena ulaznice od 15 kuna.
Uvođenjem eura 2023. godine, puna cijena ulaznice “zaokružena” je na 10 eura, a za studente, đake, umirovljenike i osobe s invaliditetom iznosila je 6 eura. Prema cjeniku koji je stupio na snagu 1. rujna 2024., redovna cijena ulaznice iznosi 15 eura, dok studenti, đaci, umirovljenici i osobe s invaliditetom plaćaju 10 eura. Dostupne su i dodatne pogodnosti za organizirane dolaske, kao što su posjeti školskih grupa.
Zagrebačko kazalište mladih u cjeniku za 2021. godinu navodilo je redovnu cijenu ulaznice od 70 kuna, dok su umirovljenici, studenti i učenici kartu plaćali 40 kuna. S prelaskom na euro, redovna cijena ulaznice porasla je na 12 eura, a za snižene kategorije iznosila je 6,50 eura. U 2024. godini uslijedilo je novo poskupljenje – redovna ulaznica iznosila je 13 eura, dok su studenti, učenici, umirovljenici i osobe s invaliditetom plaćali 9 eura. Kazalište nudi i dodatne pogodnosti kroz program članstva, kao i popuste za dječje predstave, grupne dolaske i slične oblike organizirane publike.
I u kazalištu Komedija, koje je nakon zagrebačkog potresa također trebalo obnovu, cijene ulaznica su se tijekom godina postupno povećavale. U sezoni 2019./2020. ulaznice za dramske predstave stajale su 70 i 50 kuna, dok su glazbene bile nešto skuplje, s cijenama od 120 i 80 kuna. Tada su učenici, studenti, umirovljenici i osobe s invaliditetom mogli ostvariti 30 posto popusta na dvije kupljene ulaznice. Prva značajnija poskupljenja uslijedila su nakon prelaska na euro, a u sezoni 2024./2025. cijene za dramske predstave dosežu 15 i 20 eura, dok se ulaznice za glazbene predstave kreću između 20 i 25 eura.
Kako bismo doznali više o razlozima rasta cijena, obratili smo se zagrebačkim gradskim kazalištima, a odgovor smo do zaključenja teksta dobili samo od ZKM-a i Gavelle.
Iz ZKM-a ističu da ulažu velik trud u očuvanje cijena, osobito za najranjivije skupine gledatelja, te da nastoje održati program pristupačnim svim generacijama publike. Objašnjavaju da je zadnja korekcija cijene ulaznica bila u rujnu 2024., kada je osnovna cijena porasla za jedan euro (s 12 na 13 eura). Smatraju da je to “minimalno povećanje, osobito ako se uzme u obzir da prilikom prelaska na euro ZKM u prosjeku nije podizao cijene ulaznica sa svoga cjenika”.
Kao glavni razlog povećanja cijena navode ukupnu inflaciju u gospodarstvu koja je dovela i do povećanja troškova produkcije. Od dodatnih pogodnosti izdvajaju da su za najranjivije skupine gledatelja – umirovljenike, studente, učenike te osobe s invaliditetom – razvili membership program u sklopu kojega ostvaruju pravo na najpovoljniju pojedinačnu ulaznicu (7,5 eura); tu je i pretplata za sve vjerne gledatelje, kao i loyalty program za one koji kazalište posjećuju na tjednoj i mjesečnoj bazi”, objasnili su iz ZKM-a.
Iz Gavelle su poručili da su početkom ove sezone formirali nove cijene ulaznica, što objašnjavaju činjenicom da gotovo četiri godine nisu igrali na vlastitoj pozornici, a tijekom tog razdoblja cijene nisu mijenjali. Povratak u obnovljeni prostor, kažu, donio je i povećane troškove, zbog čega su bili primorani na korekciju cijena.
Na upit o razlozima poskupljenja naveli su opće povećanje troškova života, inflaciju, ali i bogat i raznolik repertoar kao čimbenike koji su utjecali na odluku. “Trudimo se da sadržaj koji nudimo ostane na razini dostojnoj tradiciji i povijesti dramskog kazališta u Frankopanskoj 10”, poručuju iz kazališta. Dodaju i da su, uz nove cijene, formirali i kategorije unutar kojih se mogu ostvariti određeni popusti, kako bi ulaznice ostale dostupne različitim skupinama publike. Uz to, navode i mogućnost pretplatničkih paketa koji omogućuju povoljnije gledanje predstava tijekom cijele sezone.
Vrijedi spomenuti da su izdvajanja Grada Zagreba za javne potrebe u kulturi posljednjih godina pratila inflacijske trendove. Proračunska sredstva za redovne djelatnosti gradskih ustanova u kulturi – njih 35, uključujući sedam gradskih kazališta – u 2024. godini povećana su za oko 3,5 milijuna eura, nakon što su već godinu ranije porasla za osam milijuna. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na rast plaća i materijalnih troškova zaposlenika, uzrokovan inflacijom. U obrazloženju proračuna za 2025. navodi se i značajan porast izdvajanja za programsku djelatnost gradskih ustanova – 42 % više u odnosu na plan za 2024. godinu.
No, vratimo se publici. Dok kazališta ističu popuste za učenike, studente i druge ranjive skupine, korisno je pogledati koliki su zapravo studentski prihodi i što ti popusti znače u praksi. Tijekom studentskog života, troškove egzistencije – kazališne ulaznice, koncerte i ostale edukativno-zabavne sadržaje – mladi uglavnom pokrivaju obavljajući povremene poslove. Minimalna studentska satnica za 2025. godinu iznosi 6,06 eura, što znači da student ili studentica koji radi 20 sati tjedno mjesečno zaradi oko 480 eura.
Uz poslove, neki primaju i stipendije – primjerice, državna stipendija za studente u STEM području iznosi između 300 i 600 eura, a stipendija za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa iznosi 200 eura mjesečno, obje u trajanju od devet mjeseci akademske godine. Uz rastuću inflaciju i astronomsko visoke cijene životnih troškova, različite pogodnosti koje nude kazališta mogu činiti razliku između odlaska na predstavu i odustajanja.
Komentirajući popuste u kazalištima, moje sugovornice su se složile da oni ponekad nisu dovoljno značajni da bi zaista olakšali mladima odlazak na predstave. Lućana Jakelić ocijenila ih je neznatnima, istaknuvši da razlika između redovne i studentske cijene često nema pravi učinak. “Znam da se poklonjenom konju ne gleda u zube, ali ako nemaš 13 eura vjerojatno nemaš niti tih 10”, zaključila je. Poskupljenja su je, kaže, potaknula na kreativnije načine dolaska do ulaznica, od volontiranja i sudjelovanja u nagradnim igrama do planiranja unaprijed. “Na kraju krajeva, ako igra nešto što stvarno ne želim propustiti onda odredim taj trošak unaprijed i stisnem zube.”
Njezina kolegica, studentica i novinarka Inja Munić, složila se da studentski popusti pomažu, ali napominje da su često premali. Kao dodatni problem istaknula je praksu da se popust može ostvariti samo pri kupnji na blagajni, koje često rade u ograničenim terminima – tek dva sata prije izvedbe ili “u neko čudno vrijeme tijekom dana”. U takvim slučajevima, karte se nerijetko rasprodaju prije nego što ih uspije kupiti, pa se na kraju ili odluči za online kupnju po punoj cijeni, jer je razlika ionako svega 2-3 eura, ili jednostavno ne ode na predstavu. Osvrnula se i na politiku popusta Kazališta Komedija, gdje studenti ostvaruju 20 posto popusta, ali samo ako kupe dvije ulaznice. “Ako ideš sam/a, taj popust ti ne znači ništa”, istaknula je.
U takvim okolnostima, i uz sve napore da se kultura učini dostupnijom, odlazak u kazalište za mnoge mlade predstavlja luksuz. U sustavu u kojem je “vrijeme jednako novac”, jednostavna se jednadžba na kraju svodi na to da nemaju ni jednog ni drugog. Ipak, unatoč ograničenim budžetima, iskustva mojih sugovornica pokazuje da se odlazak u kazalište barem dijelu mladih i dalje nalazi visoko na listi prioriteta – posebno kada postoje popusti ili druge mogućnosti da se ulaznice nabave po povoljnijoj cijeni.
“Sada, kad god ima neka promocija, koristim je”, rekla je Kolanović, a sličan stav dijeli i Jakelić: “Nemam puno poroka, ne pušim, ne pijem, pa me ne boli toliko kad moram izdvojiti za ulaznice.” Taj komentar vraća nas na početnu misao – da danas za odlazak u kazalište ipak treba izdvojiti više nego u vremenima kada su, kako piše Ian Watt, svi osim sirotinje mogli platiti peni za stajanje u parteru.
ObjavljenoObjavljeno
