Tema Piše: Lujo Parežanin
Nakon nekoliko tjedana predaha tijekom kojih su muzičari mogli obavljati svoj posao, u velikoj mjeri i zbog potpore Ministarstva kulture i medija u sklopu javnog poziva Jer svirati se mora, u petak, 9. srpnja, pojavile su se nova ograničenja koja pogađaju radnike u glazbi. Na 6. popisu uputa ugostiteljskim objektima objavljenima na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo našla se naime i zabrana nastupa glazbenika i DJ-a, dok su u Primorsko-goranskoj županiji zabranjene sve profesionalne izvedbe s više od 20 posjetitelja, osim ako u njima ne sudjeluju isključivo osobe s tzv. COVID-potvrdama. Zadarska je pak županija još 5. srpnja zabranila sve koncerte i slična javna događanja na kojima nije moguće provesti kontrolu prisutnih osoba.
Ovaj niz odluka naišao je na protivljenje muzičarske zajednice, kao i dijela glazbenih strukovnih udruga, koje su propitivale njihovu restriktivnost, smatrajući da je, primjerice, trenutni epidemiološki rizik glazbenih događanja na otvorenom zanemariv. HZJZ svoju preporuku o zabrani nastupanja na terasama ugostiteljskih objekata povukao već u ponedjeljak, 12. srpnja, kada je objavljena 7. verzija uputa. No usprkos ovom po glazbene radnike pozitivnom pomaku, zabrinjavajuća je arbitrarnost i nepredvidivost načina na koji se mjere donose i ukidaju na nacionalnoj razini – ne samo zato što pojačava nesigurnost među ugroženim radnicima i radnicama u kulturi, nego i zato što produbljuje opće nepovjerenje u protuepidemijske mjere, neophodne za ublažavanje ove izuzetno ozbiljne situacije.
Čitavu stvar dodatno su pogoršale izjave ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, koji je za portal Morski.hr pojasnio kako se Zavodu – dogodila greška. Izgleda, naime, da su u Zavodu pri objavi novih preporuka naprosto prepisivali one iz trećeg mjeseca pa su im na popisu ostale i tadašnje zabrane muzičkih nastupa. Ovo teško shvatljivo objašnjenje u suprotnosti je međutim s objavom Hrvatske glazbene unije, u kojoj stoji da je do promjene došlo “nakon višednevnih sastanaka i pritisaka predstavnika HGU-a, ugostitelja i organizatora događaja s nadležnim državnim tijelima”. Koja god verzija da je točna, Capakove izjave ostavit će štetne posljedice po komunikaciju s glazbenim sektorom – uzevši u obzir apsolutnu paralizu sviračkih angažmana tijekom pandemije, zadnja stvar koja je muzičarkama i muzičarima potrebna je dojam o neplanskom poigravanju njihovim egzistencijama, u kojem je par dana organizacijske neizvjesnosti zbog promjene uputa rezultiralo otkazanim nastupima i gubicima honorara.
Konačno, u četvrtak, 15. srpnja, mediji su prenijeli informaciju da će i strože odluke lokalnih i regionalnih stožera, poput onog Primorsko-goranske ili Zadarske županije, biti stavljene izvan snage u slučaju profesionalnih umjetničkih izvedbi i programa, kinoprojekcija te izložbi u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima. “Ako je posebnom odlukom za područje pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za profesionalne umjetničke izvedbe i programe, kinoprojekcije te izložbe u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima određena stroža epidemiološka mjera od mjera propisanih ovom Odlukom, primjenjuje se ova Odluka”, stoji u citiranim izmjenama i dopunama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama, koje će ostati na snazi do 31. srpnja.
Ograničenja javnih događanja, uključujući i ona u kulturi, nisu nipošto sporna uzevši u obzir ozbiljnost pandemije i teškoće oko njezinog suzbijanja. Nije dakako sporno ni da će, u slučaju pogoršanja epidemioloških prilika, koje je nažalost na obzoru, biti potrebno postrožiti sve mjere, uključujući i one koje se tiču kulturnih događanja. Ono što jest sporno je izostanak koherentne i solidarne strategije prema kulturnom sektoru i njegovim radnicima tijekom pandemije, koji u većoj ili manjoj mjeri obilježava djelovanje institucionalnih dionika tijekom zadnjih 16 mjeseci, pogubnih za preživljavanje muzičarki, muzičara i svih ostalih izvedbenih umjetnica i umjetnika.
U jeku ovih prijepora oko mogućnosti nastupanja, u petak, 17. srpnja Ministarstvo kulture i medija i Hrvatska glazbena unija održali su konferenciju za medije, na kojoj je objavljeno da će kao najnovija ad hoc mjera biti uvedeno sufinanciranje brzih antigenskih testova za posjetitelje koncerata. Testovi će se sufinancirati u iznosu od 50 kuna, a za sve operativne aspekte se trebaju pobrinuti organizatori. Za realizaciju ove potpore predviđeno je 5 milijuna kuna, a primarno je usmjerena na koncerte u čiju organizaciju se krenulo prije početka srpnja, kada su objavljene Preporuke za sprječavanje zaraze COVID-19 tijekom održavanja profesionalnih umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manifestacija, koje uvode distinkciju u pogledu regulacije događanja na kojima sudjeluju isključivo osobe koje posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu i onih za sve posjetitelje. Kako je istaknuto na konferenciji, cilj ove mjere je premostiti probleme organizacije koncerata do kraja kolovoza, nakon čega se svi dionici nadaju pomacima po pitanju procijepljenosti.
Koliko je ova mjera adekvatna, teško je procijeniti, budući da je antigenski test primarno namijenjen osobama koje pokazuju simptome Covida-19 u prvih pet dana bolesti, a negativni test ne isključuje da je osoba zaražena, na što upozoravaju i HZJZ-ove upute. Valja istaknuti i da će se za sufinanciranje kvalificirati samo koncerti na kojima bar 50% izvođača pripada članstvu neke od glazbenih strukovnih udruga, što u određenoj mjeri ograničava opseg prijavitelja. Ukratko, premda je svaka pomoć glazbenom polju dobrodošla, daleko je od izvjesnog kakvu će korist donijeti ova poveća sredstva i hoće li omogućiti konkretniji priljev publike. Uzevši sve navedeno u obzir, kao najkorisnija pomoć glazbenicima i dalje ostaju direktne potpore – jedino one jamče određenu sigurnost, makar privremenu, i dokidaju problem neizvjesnosti i nedosljednosti protuepidemijskih mjera. Svirati se mora, dakako, ali prije svega se mora – preživjeti.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
