Intervju Svjetovi Ursule K. Le Guin (Worlds of Ursula K. Le Guin), dokumentarni film redateljice Arwen Curry otvorio je ovogodišnji 12. Vox Feminae festival. Povodom smrti ove sjajne autorice, šaroliki program ovogodišnjeg Voxa uključio je blok događaja posvećen njenom utjecaju na razvoj feminizma u znanstvenoj fantastici i književnosti općenito. Na panelu pod nazivom Ursula K. Le Guin & feminizam u znanstvenoj fantastici, o ovoj temi raspravljale su književnica i teoretičarka Milena Benini i književnica Mihaela Marija Perković.
Kao scenaristica, redateljica i producentica, Curry je provela cijelo desetljeće radeći na biografskoj priči prije no što je film konačno završen 2017. godine. U razgovoru sa spisateljicom, ali i brojnim drugim popularnim autorima i autoricama SF-a na čiji rad je nemjerljivo utjecala, Curry plete narativ o Le Guininom životu, radu i karijeri koja je obilježila američku i svjetsku književnost 20. stoljeća. Kroz bogato ilustrirane primjere njenih popularnih djela kao što su Čarobnjak Zemljomorja i Lijeva ruka tame, film prikazuje autorski i ideološki razvoj spisateljice, a posredno se dotiče i američke povijesti 20. stoljeća, razvoja feminizma i utjecaja suvremenog kapitalizma na književnost.
Le Guin je rođena u kalifornijskoj obitelji antropologa i sama autorica ističe kako je rad njenog oca, društvo koje su okupljali njeni roditelji u obiteljskom domu i diskusije koje su ih okruživale, utjecalo na njenu imaginaciju i stvaranje čarobnih novih svjetova. Posebno ističe poznanstvo i suradnju njenog oca i jednog od posljednjih tada živućih pripadnika kalifornijskog naroda Yahi, poznatog pod imenom Ishi. Ishijeva životna tragedija, usko vezana uz rad njenih roditelja, pokazala joj je svu brutalnost američke kolonizacije, ali i prekrasne elemente tradicije prvih naroda Amerike koji su često bili polazište njenih fantastičnih priča. Benini je na panelu opisala kako “njene knjige liče na antropološke studije, ali ipak su romani”.
Feminističke teme i narativi važan su dio Le Guininog spisateljskog rada. Godine 1969. objavila je knjigu Lijeva ruka tame čija je radnja smještena u bezrodnom društvu udaljenog, zaleđenog planeta. Jedna od glavnih tema romana je utjecaj spola i roda na kulturu i društvo i do danas ostaje jedno od najpoznatijih primjera propitivanja androginosti u znanstvenoj fantastici. Unatoč tome knjiga je kritizirana zato što je i ovaj put napisana iz muške perspektive, a osobu bez specifičnih rodnih obilježja oslovljava se sa zamjenicom On. Isto primjećuje i sama Le Guin, priznavši kako prije nije o tome razmišljala, ali da knjigu piše ponovno, vjerojatno bi ju napisala drugačije.
U početku, kao glavne protagoniste svojih priča Le Guin koristi isključivo muške likove. Djelomičan uzrok tome je SF kultura kojom u to vrijeme (pa i danas) dominiraju muškarci, a pisati o ženskim likovima, pogotovo za mlade autore i autorice, značilo bi teže probijanje do publike. “Književno polje općenito – što je jasno vidljivo i danas – prvenstveno pripada muškarcima i ako u njemu želite ‘uspjeti’ morate se ponašati i/ili djelovati kao muškarac. Kako bi bila priznata i prihvaćena u tom svijetu i sama Le Guin se nesvjesno oblačila i ‘držala’ maskulino, a priče je donosila iz muške perspektive”, istaknule su na panelu Benini i Perković. Pod utjecajem drugog vala feminizma 1960-tih i 70-tih godina uviđa nedostatke svojih ranijih radova i isponova piše neke od popularnih likova, ovaj put iz promijenjene perspektive, što je, kako priznaje sama autorica, prilično naljutilo neke njene stare fanove.
Okosnica filma, pa i same Le Guinine karijere, pitanje je uspjeha neupitno talentirane autorice u području usko rezerviranom za muškarce, kao što je svijet SF-a. Ove teme na kratko su se dotakle i Benini i Perković, istaknuvši kako je i danas, unatoč brojnim radovima i utjecaju Ursule Le Guin, ali i drugih autorica, “kultura znanstvene fantastike” i dalje igralište kojim dominiraju muškarci. Osim popularne književnosti to uključuje i filmsku industriju, sve popularnije video igre, kao i vrlo elaboriranu fandom kulturu koja prati SF. U Hrvatskoj je, suprotno očekivanjima, svijet znanstvene fantastike puno otvoreniji autoricama i ženskoj publici. Tržište je premalo da bi bilo isključivo i žene ravnopravno, ili čak dominantno u njemu sudjeluju.
Ursula Le Guin umrla je u siječnju ove godine, u osamdeset devetoj godini života. Svojim bogatim opusom oblikovala je razvoj znanstvene fantastike i ostavila nemjerljiv utjecaj na novu generaciju autora i autorica. Osim kao ikona znanstvene fantastike i majstorica žanra, svi se sugovornici prikazanog dokumentarca kao i književna javnost, slažu da je Le Guin jedna od najvećih američkih književnica 20. stoljeća.
ObjavljenoObjavljeno
