Bez trećeg

U zamahu antirodnih pokreta diskurzivni programi poput Kina Katarina prijeko su potrebni i korisni za informiranje i prepoznavanje štetnog diskursa.

FOTO: fAKTIV, Facebook

Osim očekivane prve, drugu subotu ovog lipnja slučajni (ili namjerni) prolaznici centrom Zagreba mogli su uočiti poveći skup mladih molitelja koji su se okupili na Trgu bana Josipa Jelačića tijekom procesije naziva Antunovski hod mladih. Šesti po redu Hod (za pripremu svetkovine) pod geslom Tko daje srce, daje sve organizira Centar za promociju duhovnih zvanja, u suradnji sa župama svetog Antuna Padovanskog na Svetom Duhu i svetog Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima te s Evangelizacijskom zajednicom ”Sveti Duh” s kojom franjevac Stjepan Brčina redovito organizira Duhovno-duhovite večeri za mlade.

Na završnoj destinaciji procesije, u crkvi na Svetom Duhu, franjevački superstar Brčina je pozdravio okupljenu publiku, a zatim ju i pozvao na Hod iduće godine uz fraze “ići ćemo samo jače” i Thomsonovu “nema predaje”. Ako je suditi po logici upravo održanog, nadolazeći Hod mladih vrlo vjerojatno će pratiti i medijska kampanja u vidu plakata, poput onog koji sam prvi put uočila na tramvajskoj stanici kod Parka Stara Trešnjevka, ili video sadržaja na društvenim mrežama. 

FOTO: Kulturpunkt

Na njemu stoji QR kod uz teg budiFRAjer koji vodi na istoimeni YouTube kanal s propovijedima Stjepana Brčine i prigodnim programom naziva Duhovno duhovite večeri. Kanal funkcionira kao medijski produžetak Centra za promicanje duhovnih zvanja u kojem Brčina djeluje kao aktivni promotor profilirajući se kao voditelj duhovne obnove uglavnom namijenjene muškarcima. Snimke njegovih propovijedi javno su dostupne, a dospjele su i u širi medijski prostor, poput one na kojoj ženama spočitava “pretjerano” šminkanje govoreći da od sebe rade cirkus, a zatim se podrugljivo smijući. Unutar serijala DDV postoje razni segmenti poput onih posvećenih čednom odijevanju (žena) ili o homoseksualnosti koji osvaja svojevrsni antirodni bingo. U njemu časna sestra Ana Begić jedva preko usana prevaljuje riječ “homoseksualnost”, a pristupa joj kao patologiji uz kvazimedicinske izraze poput “pederastije”, usputno je povezuje s pedofilijom, zaključujući s porukom o komplementarnosti i urednosti heteroseksualnih odnosa. Bingo listić zakucava izjavom o “Adamu i Evi”, a ne “Adamu i Stevi”, dok joj se don Stojić putem ubačene snimke priključuje napominjući da “postoji muško, postoji žensko i točka”, pritom prigodno uvezujući seksualnost i rodni binarizam. 

Osim navedenih aktivnosti, Brčina redovito gostuje na emisijama Laudato TV-a, a sudjelovao je i u talk showu Željke Markić na temu pronalaska vjere. Među njegovim popularnijim videima ističu se oni na temu organiziranog zla, prepoznavanja sotone, ugovora s vragom, propovijedima o muškarcima i životnim vodiljama poput videa u ovome je rješenje svih vaših problema ili samo ovako možeš postići sve u životu. Snimke fra Brčine uglavnom broje nekoliko desetaka tisuća pregleda, a na Hodu mladih bilo je više od 10 000 sudionika_ca o čemu je izvijestio i blog Bog je tu (čiji je Brčina suradnik), uz komentar o mladim “čudacima” koji “vole Hrvatsku, vole Boga” i “znaju što je muško, a što žensko” te da “trećeg nema.”

Antunovski hod nije eksplicitno deklarativan poput Hoda za život, ali njegovi predvodnici i medijska mašineraija instrumentaliziraju gotovo iste vrijednosti i poruke pri okupljanju publike, zbog čega se mogu smatrati dijelom antirodnog pokreta. Primjer tomu je i Brčinin iskaz s prošlogodišnjeg Hoda za život u kojem diplomatski odgovara na pitanje o zabrani pobačaja sa “živio život” i  osobnom pričom o svojoj majci koja je htjela pobaciti “ali hvala Bogu nije”. O tome koji su mehanizmi prepoznavanja antirodnih pokreta i otporu spram njih bit će riječ na predavanju u organizaciji feminističkog putujućeg Kina Katarina pod naslovom Antirodni pokreti: istraživanja i otpor. Moderatorica panela i jedna od osnivačica Kina, Marta Baradić pojašnjava da se posljednjih devet godina program usmjerio na različite diskurzivno-radioničke suradnje. Temom antirodnih pokreta sporadično se bave već niz godina, a kao povod predavanju ističe jačanje akcija poput Hoda za život i Muževni budite u Rijeci.

FOTO: Kino Katarina, Facebook

Predavanje će se održati u petak, 14. lipnja na tržnici Brajda u Rijeci. “Ovo je prvi događaj koji Kino Katarina organizira u Rijeci”, napominje Baradić, ističući da je odabir lokacije, paviljona tržnice Brajda koji je već neko vrijeme zatvoren također “poveznica s dosadašnjim djelovanjem Kina Katarina u mahom napuštenim i zapuštenim javnim prostorima”.

Na predavanju će sudjelovati znanstvene istraživačice Tanja Vučković Juroš koja se profesionalno bavi međunarodnim i domaćim antirodnim pokretima i doktorandica na temu antirodnih pokreta u kontekstu postkomunističke Europe – Maja Gergorić. Pridružit će im se i novinar Novosti Hrvoje Šimičević te aktivistice Ana Lovreković iz feminističkog kolektiva fAKTIV i Platforme za reproduktivnu pravdu i Ana Jurčić iz inicijative Dodirni mi koljena. Baradić pojašnjava da je pri odabiru panelista_ica bilo važno pružiti znanstveno-istraživačku i aktivističku perspektivu kako bi se rezultati istraživanja panelista_ica predstavili na neposredniji način, ali i predstavila iskustva s “terena” te u konačnici doprinijelo “slojevitijoj raspravi i izgradnji savezništava”.

Prateći aktualna zbivanja na području Gaze, Kino Katarina organizirat će početkom srpnja pojekciju filma Sakupljači bilja Jumane Manne. Selektorica programa je vizualna umjetnica i montažerka Hrvoslava Brkušić, a široj raspravi o ratnim zločinima i genocidu doprinijet će uvodničarka Branka Vierda, koja djeluje kao nezavisna istraživačica i stručnjakinja u području tranzicijske pravde i politika sjećanja, objašnjava Baradić. 

Savezništvo i otpor teme su koje Kino Katarina programski nastavlja njegovati pritom publici pružajući informirani uvid i poziv na borbu protiv regresivnih vrijednosti. U kontekstu zamaha antirodnih pokreta ovakvi su programi prijeko potrebni i korisni za informiranje i prepoznavanje štetnog diskursa. Unatoč skrivanju svojih vrijednosti iza apstrakcija poput slobodno tumačene Božje riječi, ljubavi prema grešniku, a ne grijehu i Duhu Svetom u “dopadljivim” pjesničkim, video ili razgovornim formatima, predvodnici  antirodnih pokreta prije ili kasnije razoktrivaju svoje mizogine, homofobne i transfobne agende izjavama poput “zna se gdje je ženama mjesto”. Tim povodom poručujem(o) – Ženama je mjesto u borbi! Nedamo na prava naša ni za milijun oče naša! A Brčini da za nekoga kome smeta što žene od sebe prave idole objavljuje pozamašan broj slika i videa sa vlastitim likom.

FOTO: fAKTIV, Facebook
Objavljeno
Objavljeno

Povezano