Uključivanjem građana u procese donošenja odluka osigurava se transparentnost postupanja javnih tijela i ostvarivanje javnog interesa. Stoga je demokratizacija upravljanja javnim resursima jedan od ključnih elemenata reforme javnog sektora, ali i društva u cjelini.
Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primijenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli. Tamo se razvijaju društveno-kulturni centri (Pogon, Hrvatski dom, Kreativno edukativni centar Murai, Dom mladih, Filodrammatica, Lazareti, Društveni centar Rojc) kao novi oblici kulturnih institucija, na principu sudioničkog upravljanja. Pod time se podrazumijeva dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora.
Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje želi doprinijeti razvoju javne kulturne politike koja se temelji na sudjelovanju građana i civilnog društva u upravljanju lokalnim društveno-kulturnim centrima kao mehanizmu kojim se jača transparentnost, smanjuje korupcija i osigurava da se javnim resursima upravlja u interesu lokalne zajednice. Svrha te javne politike je formalizirati i standardizirati sudioničko upravljanje u kulturi koje zasad u RH postoji uglavnom kao neinstitucionalizirana praksa.
Stoga je u sklopu projekta formirana radna grupa koja je uključila istraživače u području kulturnih politika, stručnjake za anti-korupciju i stručnjake za dobre prakse u uspostavi mehanizama koji osiguravaju transparentnost, te je izrađen Kodeks dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih, stoga Kodeks donosi preporuke modela uspostave civilno-javnog partnerstva, ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada.
Od lipnja 2022. radna skupina za izradu Kodeksa predstavila je dokument na javnim tribinama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli. Posljednje predstavljanje održano je u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc 20. listopada 2022., gdje su članovi radne skupine i projektnog tima Domagoj Šavor (SU Klubtura) i Matija Mrakovčić (Kurziv) u konzultativnom procesu sa predstavnicima lokalnih uprava, civilnim društvom te zainteresiranom javnosti raspravili ključne elemente predloženog Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.
Audio zapis je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog zapisa isključiva je odgovornost udruge Kurziv.
Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).
Objavljeno
