Tema Iako je znanstvena fantastika izrasla u okvirima literature i razvijala se kao književni žanr, komercijalno je ona najuspješnija na filmu, te televiziji. Od Meliesa i njegovih fantazija, preko nekoliko značajnih evropskih filmova između dva svjetska rata, pa do prvog buma 1950-ih u SAD, te konačnog komercijalnog proboja nakon Star Wars Georga Lucasa, znanstvena je fantastika na filmu po svom izričaju i filmskim tehnikama korištenim da se dočaraju drugi svjetovi prešla skoro nezamisliv put.
Danas su znanstvena fantastika i njoj srodni fantasy i horror komercijalno najdominantniji filmski žanrovi. Zarade koje ti filmovi ostvaraju penju se do u milijarde dolara (Avatar), a na listama najuspješnijih filmova svih vremena većinu mjesta zauzimaju baš SF filmovi. Tehnike razvijane za SF film često su revolucionarizirale tehnologiju snimanja filma, a današnje stanje računarske animacije praktično je izbrisalo riječ “nemoguće2 iz rječnika majstora filmskog trika.
Privlačnost filmske iluzije dovela je do neviđene popularnosti SF i fantasy filma, a ti filmski žanrovi, primijećeno je, imaju daleko širi utjecaj no što se misli. Ideje, ikone, situacije, stavovi prisutni u SF filmu prelili su se u sve sfere ljudskih djelatnosti, te ponekad postaje teško razgraničiti što je utjecalo na što i gdje prestaje mašta, a počinje stvarnost, i obratno. Konačno, postavlja se pitanje kakav je utjecaj SF filma danas i kakve se ideje promiču tim filmskim žanrom?
Razmotrit će se kakav je odnos znanstvene fantastike, fantasyja i horrora, te filma. Što izdvaja te filmske žanrove od ostalih? Kako su se razvijali? Zašto su postigli toliku popularnost? U kojoj mjeri oni utječu na popularne predodžbe i stanje duha?
Tribinu koja će se održati u utorak, 20. prosinca u 19 sati, osmišljava i vodi Aleksandar Žiljak, ilustrator, pisac i urednik časopisa UBIQ, a sudjeluje dr. Nikica Gilić, docent na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, među ostalim i član uredništva UBIQ-a, te autor više knjiga o filmu.
