Blic Na prošlom Motoru mijene – na raspravi o Cesarčevu romanu Bjegunci – govorilo se, među inim, o liku Bugine majke, aktivistice zagrebačkog i jugoslavenskog feminističkog građanskog pokreta. Riječ je o Zofki Kveder, kojoj Cesarec nije priuštio laskavo ovjekovječenje. Prisjetivši se Krležine poslovične – nietzscheanske – mizoginije (na prvom sastanku bilo je riječi o izostavljanju progresivnih ženskih karaktera u Golgoti), detaljno se raspravljalo o ženskom pitanju u Bjeguncima i došlo do zaključka da roman – izuzev obračuna s građanskim feminizmom uopće i Zofkom Kveder ponaosob – kroz glavni lik Buge predstavlja slojevit doprinos raspravi o ženskoj emancipaciji u širem kontekstu internacionalnih revolucionarnih gibanja.
Unatoč stilizaciji majke kao narcisoidne, megalomanske i nacionalističko-buržujske, svegutajuće zvijeri, njen lik prepoznat je i kao važna, pomno građena, moćna ženska pojava, koja se od kćeri Buge razlikuje bar utoliko što je aktivna, odlučna, politički subjektivirana (nedvojbeno “organska intelektualka” svoje klase).
“Zato smo – a i da ne potpadnemo sasvim Cesarčevoj polemičkoj poziciji – odlučili kontrastirati antipode: revolucionarnog aktivista, smjernog ideologa Augusta Cesarca i Zofku Kveder, zagovarateljicu jugoslavenskog meštrovićevskog nacionalizma, spisateljicu i sufražetkinju koja 1917. godine prva javno traži žensko pravo glasa (što je ostvareno tek 11. kolovoza 1945.)”, stoji u najavi novog Motora mijene koji se održava 17. siječnja u Booksi.
Literaturu potražite ovdje.
