Ideal autonomnog i kreativnog pristupa filmu

srijeda, 12.03.2014. - srijeda, 12.03.2014.
slucajni_zivot_630

Prva nezavisna produkcijska kuća u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji za samo je šest godina djelovanja (1967-1973) proizvela četrdesetak kratkih i pet cjelovečernjih filmova vrsnih autora poput Lordana Zafranovića, Ivana Martinca, Petra Krelje, Zorana Tadića, Ive Škrabala, Rajka Grlića, Fadila Hadžića, Karpova Godine ili Tomislava Radića. Današnjim nezavisnim producentima FAS služi kao ideal autonomnog i kreativnog pristupa proizvodnji filma.

“Krunoslav Hajdler, bivši tajnik Kinosaveza Hrvatske, osnovao je FAS na Staru godinu 1967. U njega je nahrupila šarolika skupina redatelja koja se tada nije mogla domoći filma u etabliranim poduzećima poput Jadran filma i Zagreb filma. Kao i u mnogim drugim sredinama, i kraj 60-ih u Hrvatskoj je bio u znaku filmskih radnih zajednica i malih filmskih poduzeća, no FAS je predstavljao nešto drugo. Oko je njega su se okupili filmaši koji su htjeli drukčiju kinematografiju, u kojoj producent neće uzimati ogroman postotak i snimati film samo s dijelom sredstava koje dobije od fonda, a sudeći prema proizvodima, radilo se o produkciji koja se razlikovala od glavnine hrvatske kinematografije. Čak je i Hadžić, koji je neposredno prije poharao kina filmovima “Tri sata za ljubav” i “Divlji anđeli”, ocijenio da je bolje politički provokativni “Lov na jelene” realizirati u FAS-u.

Unatoč spekulacijama da je to bila politička likvidacija zbog toga što su se FAS-ovi redatelji Zoran Tadić i Branko Ivanda drznuli potkraj 1971. snimiti nekoliko sati materijala o studentskom štrajku u Zagrebu, stvarnost je nešto prozaičnija. Slično kao i Orion, FAS je pokrenuo previše projekata, koje tadašnji hrvatski filmski fond nije primjereno podupro, pa ga od propasti ne bi spasilo ni nekoliko Hadžićevih megahitova”, zapisao je Ivan Velisavljević.

Heidler je bio osnivač i direktor kuće, u čijoj je produkciji realiziran jedini cjelovečernji Peterlićev film o dvojici mladih službenika i rekreativnih veslača, koji u uobičajenom svakodnevnom životu pokušavaju pronaći više uzbuđenja i zadovoljstva. Ova egzistencijalistička studija ispražnjena i otuđena življenja, te vrsne vizualno-montažne izvedbe i atmosfere po mnogim je tematskim sastavnicama gotovo pa fotorobot senzibiliteta, pogleda na svijet i tematskih preokupacija modernizma svoje ere.

Jedini film filmologa Ante Peterlića zanimljiva je egzistencijalistička studija ispražnjena i otuđena življenja, vrsne vizualno-montažne izvedbe i atmosphere, te solidne glumačke ekipe u kojoj dominira uobičajeno sjajni Ivo Serdar. Urednici pariškog Cahiers du cinema film su preporučili, no u nas je primljen s tolikom odbojnošću da Peterliću više nije palo na pamet ponovno režirati. Film je ipak tijekom vremena među predanim filmofilima, posve zasluženo, stekao poseban status.

Predstavljanje će se održati u četvrtak, 13. ožujka, s početkom u 20 sati


Povezano