Tema S postkomunističkog gledišta, nedavna rumunjska prošlost čini se uronjena u duboki mrak i obilježena jakim kontrastima, pri čemu mrka tama uvijek pada na iste političke temelje. Komunistička prošlost često se opisuje kao crna (Crna knjiga komunizma) i teška (olovna kruna komunizma) te se uspješno uravnotežuje svijetlim i jasnim post, koje se beskonačno projicira na neku blisku ili daleku budućnost. Prostor-vrijeme toga post nema nikakvu drugu službenu definiciju osim one u suprotnosti s komunizmom. Svi ovi trikovi za osvjetljavanje filma i specijalni efekti praktički su dijelom nepisanog priručnika za inscenaciju 20. stoljeća u Rumunjskoj.
Lokalni stručnjaci de facto djeluju kao državno sponzorirani specijalni agenti Instituta za istraživanje komunističkih zločina. Oni pretražuju arhive, prikupljaju dokaze, sastavljaju biografije, objavljuju izvještaje kako bi izdvojili prvobitne krivce i njihove zločine. Emocionalni višak vrijednosti arhiva igra ključnu ulogu u ovom procesu. Međutim, samo postojanje ovih arhiva omogućila je birokratska ambicija nekadašnjeg Securitatea koji je u osnovi naručio ovu golemu (auto)biografsku literaturu općeg nadzora. Krute činjenice nemoguće je odijeliti od grozomorne fikcije.
Rumunjski Novi val pod utjecajem je istih filmskih pravila doku-fikcije. Prikaz komunističkog iskustva oslanja se na moćne negativne afekte: dramu, traumu, samoviktimizaciju, sve pod izlikom objektivnosti i realizma. Audicija je otvorena za umjetnike, dizajnere, inženjere zvuka, filmske režisere i pisce koji se bave novijom poviješću. Oni su pozvani da odigraju ulogu u ovom filmu, uvjereni da će to biti nacionalni blockbuster. Korice knjiga, posteri, zvučne instalacije, izložbeni postavi, spomenici, sve su to rekviziti za ovu multimedijalnu fikciju.
Cilj Biroa za melodramsko istraživanje jest maknuti veo i rasvijetliti melodramu u različitim društvenim kontekstima te pružiti javnosti potpuni uvid u rezultate istraživanja. Ovaj biro istražuje načine na koje se emocijama, kao ključnim elementima melodrame, povijesno manipulira u javnim sferama te analizira rupčiće kojima se skrivaju suze prolivene tijekom suvremenog, općedruštvenog izboja sentimenata. Ovaj projekt kritički pristupa kulturalnom konstruktu žene, posebno reprezentaciji ženskosti kao rezervoaru emocija i sentimentalnosti koja je uvijek izgrađena u opoziciji s pretpostavljenim razumom muškosti. Budući da u BMR-u prepoznaju jednaki manihejski pristup pri tematiziranju odnosa istok-zapad te utopističkom oslikavanju umjetnosti kao mitskog mjesta osjećajnosti i kreativnosti, znatan dio njihovog rada pripada istraživanju i tih polja. Istraživačice će na zagrebačkom predavanju predstaviti rad svoga biroa i govoriti o institucionalnim afektima u suvremenoj rumunjskoj docu-fikciji.
Serija predavanja Mikropolitike, koje organizira organizacija BLOK, u 2011. godini fokusirana je na istraživanje prostora u kojima se generira, proizvodi i predstavlja suvremena umjetnost, i to na niše, one međuprostore između galerija, muzeja i tzv. off-prostora. Njihov među-status vidimo kao priliku koja dopušta svestrani pristup izlaganju pri čemu izložba postaje neka vrsta dispozitiva, kulturalne prakse orijentirane na kontekst i oblikovane prema njemu koja komunicira kroz specifična društveno-politička pitanja.
Predavanju pod naslovom Institucionalni afekti u rumunjskom docu-noiru održat će se 4. studenog u 19 sati u prostorijama Društva arhitekata Zagreba.
Foto: Marian Crisan, Morgen
