Kritika Vojni poraz povijesnog fašizam i nacizma sredinom prošlog stoljeća uvjetovao je njihov nestanak iz polja legitimne politike poslijeratne Europe. Unatoč tome, politike koje nasljeđuju neke od ciljeva i funkcija povijesnih fašističkih pokreta nastavljaju biti dio europske političke scene. I dok simbolika i ikonografija poraženih povijesnih fašizama ostaje dio političkog i supkulturnog podzemlja, očito je kako desni ekstremizam kao politički pokret nije davno apsolvirana “crna mrlja” europske povijesti vezana uz nesretna prošla vremena, nego relevantna opasnost demokratskim pokretima i emancipacijskim projektima u današnjoj Europi.
Snažna ksenofobija, prezentirana prije svega kroz “protuimigrantske” stavove, našla je svoj put u politički mainstream mnogih zapadnoeuropskih zemalja, a povijesni revizionizam i pokušaji reafirmacije kvislinških pokreta iz Drugog svjetskog rata kao “boraca protiv komunizma”, sastavni su dio tranzicijske ideologije većine zemalja Istočne Europe. Nedavni strelovit uspon desnoekstremističkih stranaka u nekim europskim zemljama koji se vremenski poklapao s aktualnom ekonomskom krizom, prije svega mađarskog Jobbika i grčke Zlatne zore, potaknuo je mnoge na analogije s usponom fašizma nakon velike ekonomske krize 1929.
Ako desnim ekstremizmom danas označavamo one tendencije u društvu koje odgovor na društvene probleme nude i provode izrazito autoritarna i protudemokratska rješenja, trebamo li razumjeti desni ekstremizam kao antisistemski pokret u skladu s teorijom “totalitarizma” ili pak kao ekstremni odgovor sistema na one političke mobilizacije koje ga dovode u pitanje? Koja je veza desnog ekstremizma i krize, te kakvu ulogu u svemu imaju ideje europskog federalizma, antiislamizma, antikomunizma ili “ilegalnih” imigracija, neka su od pitanja na koja će se tražiti odgovor na okruglom stolu.
Sudionici: Tjaša Pureber (Ljubljana), Vladimir Marković (Beograd), Dragan Markovina (Split), Tihana Pupovac i Stipe Ćurković (Zagreb).
U prostoru galerije do 17. studenog postavljena je izložba Spomenici u tranziciji. Rušenje spomenika NOB-e u Hrvatskoj.
Okrugli stol održat će se u subotu, 10. studenog u 18 sati u Showroomu Galerije Nova.
