Tema Konferencija na temu brige o organizacijskom pamćenju Arhivi odozdo održat će se u četvrtak, 16. studenog 2023., od 10 do 18 sati, u Maloj dvorani Pogona Jedinstvo u Zagrebu.
Konferencija će okupiti domaće i međunarodne stručnjake_inje iz područja arhiviranja i arhiva zajednice, predstavnike_ce udruga, arhiva i ustanova, donositelje_ice odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini te akademsku zajednicu. Kroz dva panela i dvije prezentacije predstavit će se rezultati istraživanja potreba i resursa organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske te izložiti prijedloge za bolji položaj nezavisnih arhiva.
Konferenciju organiziraju Centar za dokumentiranje nezavisne kulture (udruge Kulturtreger i Kurziv) i neformalna platforma nezavisnih arhiva i knjižnica (Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramsku umjetnost, Udruženje za razvoj kulture URK).
Program:
9-9:45, okupljanje i kava
9:45-10, otvaranje konferencije, organizatori
10-12, Panel: primjeri razvijanja organizacijskih i community arhiva, infrastrukture za organizacijsko pamćenje i sjećanje zajednice
Natalija Havelka (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava), Osijek
Srdjana Cvijetić (Art radionica Lazareti), Dubrovnik
Ivana Francišković Olrom (Eko Pan), Karlovac
Tonči Kranjčević Batalić (queerANarchive), Split
Ana Kutleša (Muzej susjedstva Trešnjevka), Zagreb
Maja Grubišić (Romski edukacijsko-kulturni centar), Zagreb
moderira: Tea Kantoci, Centar za dramsku umjetnost
12-13, pauza za ručak
13-14, Online predstavljanje: Marta Michalska, Centar za arhive zajednice (Centrum Archiwistyki Społecznej), Varšava
facilitira: Ana Abramović, Savez udruga Klubtura
// predstavljanje Centra kao inovativne ustanove u kulturi koju su suosnovali organizacija civilnog društva Osrodek KARTA i Ministarstvo kulture, jedina te vrste u državi koja služi kao središte pokreta arhiva zajednice u Poljskoj
14-14:30, pauza za kavu
14:30-16:30, Panel: potencijal organizacijskih arhiva i arhiva zajednice u institucionalnom krajoliku te participacijske prakse koje se razvijaju unutar njega
Vesna Lendić Kasalo, Ured za udruge Vlade RH
Elizabet Kuk, Hrvatski državni arhiv
Vlatka Lemić, ICARUS Hrvatska
Željka Miklošević, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu
Jasna Jakšić, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
moderira: Nikola Mokrović, Documenta
16:30-17, pauza za kavu
17-18, Online predstavljanje: Rok Vevar, Temporary Slovene Dance Archive/Začasni Slovenski Plesni Arhiv (TSDA) u Muzeju suvremene umjetnosti Metelkova, Ljubljana
facilitira: Hana Sirovica, Kurziv
// bottom-up arhiv slovenske plesne scene smješten u Muzej suvremene umjetnosti Metelkova, okuplja donacije kazališnih ustanova, umjetničkih organizacija, udruga, umjetnika i ostalih pojedinaca //
18, zatvaranje konferencije
***
O sudionicima_ama:
Natalija Havelka, izvršna direktorica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Od 2005. godine aktivna je članica Centra, najprije kao volonterka, a zatim kao pravna savjetnica na poslovima pružanja besplatne pravne pomoći. Sudjeluje u radu nekoliko stručnih tijela i radnih skupina: voditeljica je Županijskog tima Osječko – baranjske županije za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, članica Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje i Radne skupine za izradu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Predsjednica je Upravnog odbora Platforme za međunarodnu građansku solidarnost CROSOL, članica izvršnog odbora Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”, članica povjerenstva za karijerno savjetovanje Pravnog fakulteta u Osijeku. Završila je interdisciplinarni neformalni program za pokretače nenasilnih društvenih promjena Mirovni studiji u organizaciji Centra za mirovne studije, te Školu ekonomskih i socijalnih prava u organizaciji Inicijative A11. Trenutno studira na postdiplomskom specijalističkom studiju Ljudska prava na Pravnom fakultetu u Osijeku (akademska godina 2023/2024).
Srdjana Cvijetić voditeljica je Art radionice Lazareti (ARL) od 2013. godine, stalno zaposlena u ARL od 2001. godine. Završila je studij Komparativne književnosti i Opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radno iskustvo u organizacijama i institucijama koje se bave kulturom i umjetnošću stječe od 1990.: Press ured Dubrovačkih ljetnih igara, Knjižnica MSHS/IUC Dubrovnik (2000.), Festival Karantena ARL (1997.-2001.); urednica kataloga filmskog festival SEE docs in Dubrovnik (2001.); asistentica kustoskog tima i urednica kataloga za hrvatsku izložbu na 51. Venecijanskom bijenalu (2005.); urednica rubrike kultura u lokalnom tjedniku Setemana (2004/05.) urednica svih izdanja ARL, suradnica inkubacijskog tima i urednica kandidacijske knjige Dubrovnika za EPK2020 (2015.-2016.). Članica je Upravnog vijeća Dubrovačkih ljetnih igara (2016/2017.), predsjednica Saveza udruga Klubtura (2021-danas).
Ivana Francišković Olrom više od 20 godina dio je arhiva Eko Pana. Punog naziva Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode, osnovana je 2002. godine i od samih početaka je ponosni nositelj servisa Zeleni telefon za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju. U udrugu se učlanila jer je htjela raditi volonterske kampove. Želja joj se ispunila – kroz godine su organizirali petnaest kampova. U Panu je volontirala do 2011. godine, a onda počela raditi na brojnim, većim i manjim projektima, akcijama i programima. Zbog dosljednog zagovaranja za očuvanje prirodnih tokova rijeka nerijetko su bili izloženi pritisku lokalnih vlasti i nedostatku financijske podrške, no uspjeli su proći kroz sva teška razdoblja. Prije dvije godine s kolegicom pokreće gospodarsku djelatnost udruge – društveno poduzetništvo Klijanac i Pup u kojem kroz tri glavne usluge Šumska škola, Zelene vještine i Šumski rođendan / team building, male i velike polaznike uče praktičnim znanjima i vještinama temeljenim na igri i aktivnostima koje nas povezuju sa živim svijetom. Studirala je dramaturgiju i uz rad u Eko Panu aktivno se bavi pisanjem za djecu. Vodi Nakladu Šumek u kojoj sve priče imaju neke veze s – prirodom. Članica je udruge Free Dance koja već više od desetljeća u Karlovac donosi izvrsne programe suvremenog plesa organiziranjem Karlovac Dance Festivala.
Tonči Kranjčević Batalić diplomirani je povjesničar umjetnosti s diplomom Sveučilišta u Bologni (DAMS). Djeluje na području inovinativnih te interdisciplinarnih umjetničkih i kustoskih praksi. Radno iskustvo obuhvaća kustoske programe kao qIZLOŽBE za queerANarchive i NMG@PRAKTIKA za udrugu Mavena te kustoske poslove za HULU Split. Voditelj je programa qRADIONICE, qFEST te qPRODUKCIJE/REZIDENCIJE za kolektiv queerANarchive. Također djeluje kao koordinator i istraživač kolektiva queerANarchive, suradnik na zagovaračkim projektima u području javnih politika u polju kulture za Platformu Doma mladih. Član upravnog odbora Kino kluba Split, član upravnog odbora Mreže DKC-HR i član strukovne udruge HULU Split.
Ana Kutleša povjesničarka je umjetnosti i kustosica. U periodu od 2008. do 2011. surađivala je s Galerijom Miroslav Kraljević kao asistentica kustosica, a 2009. pridružila se kolektivu BLOK i kustoskom timu festivala UrbanFestival. Kao kustosica i producentica organizirala je šest festivalskih izdanja surađujući s brojnim domaćim i stranim umjetnicima na istraživanjima i novim produkcijama. Zajedno s Ivanom Hanaček i Vesnom Vuković 2016. otvorila je galeriju BAZA na zagrebačkoj Trešnjevci te pokrenula projekt Muzej susjedstva Trešnjevka (dobitnik nagrade Sozial Marie 2020), u okviru kojeg kurira program Živa baština, orijentiran na rad s lokalnom zajednicom. Unutar kolektiva BLOK uredila je brojne publikacije, kataloge, umjetničke knjige i zbornike, sudjelovala u osmišljavanju i provedbi brojnih edukacijskih programa, te provodila kampanje usmjerene na borbu za bolje radne uvjete u polju kulture.
Maja Grubišić, po struci diplomirana pravnica, živi i radi u Zagrebu. Surađuje na projektima Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ od 2009. godine. Od 2017. radi kao novinarka i urednica portala i časopisa Phralipen, a od 2022. i kao voditeljica Romskog edukacijsko-kulturnog centra u sklopu kojeg djeluje i Središnja romska knjižnica, osnovana 2020. Knjižnica sadrži gotovo 5000 jedinica knjižnične građe te audio-vizualni materijal. Osim prezentacije građe, nudi i informacijsko-referalne usluge putem maila i Facebook stranice te provodi programe za djecu i mlade.
Marta Michalska, dr. sc., u Centru za arhive zajednice piše, uređuje i prevodi te zajedno s Timom za komunikaciju i promociju pomaže ljudima da nauče o arhivima zajednice u Poljskoj i da se nadahnu njima. Djeluje i kao samostalna istraživačica u području povijesnih zvučnih studija. Uskoro izlazi njezina knjiga “Zvukovi, ljudi i slušanje grada. Odabrani elementi varšavske fonosfere na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće”.
Vesna Lendić Kasalo diplomirana je pravnica s preko 40 godina radnog iskustva. Zadnjih 15 godina radi u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske (gdje je zamjenica ravnatelja), a prije toga pet i pol godina radila je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (načelnica Odjela za tehničku kulturu i udruge). Profesionalni rad vezan je uz oblikovanje i provedbu strateškog, normativnog i financijskog okvira za suradnju državnog i javnog sektora s organizacijama civilnoga društva, posebno u području savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i financiranja neprofitnih organizacija koje provode programe od interesa za opće dobro iz javnih izvora, uključujući i EU fondove. Urednica je niza publikacija i autorica brojnih članaka iz područja djelovanja neprofitnih organizacija. Trenerica je u Državnoj školi za javnu upravu, a kao stručnjakinja za civilno društvo sudjelovala je u provedbi brojnih EU projekata u Hrvatskoj i inozemstvu.
Elizabet Kuk, mag. hist., stručna je suradnica specijalistica za privatno gradivo izvan arhiva. Kao zaposlenica Hrvatskog državnog arhiva radi od 1997. godine uglavnom na poslovima zaštite i očuvanja arhivskog gradiva privatnih pravnih osoba, koje kao dokumentacija svakodnevnog života ima trajnu vrijednost sa stajališta povijesnih i drugih znanstvenih istraživanja.
Vlatka Lemić, doc. dr. sc., voditeljica je Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Arhivska je savjetnica, predavačica na studiju arhivistike u Zagrebu i aktivna sudionica različitih stručnih i međunarodnih projekata u području kulture, arhivske djelatnosti i digitalizacije baštine (Kreativna Europa, Erasmus+, TMO, DARIAH, AERI i dr.). Autorica je stotinjak stručnih i znanstvenih radova i urednica časopisa @rhivi. Potpredsjednica je ICARUS-a i predsjednica ICARUS Hrvatska, članica Izvršnog vijeća EURBICA-e i EGSAH-a, stručnih tijela ICA-e, Time Machine ambasadorica i članica Savjetodavnog odbora Europeane.
Željka Miklošević, dr. sc., docentica je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjem komunikacije, medijacije i edukacije u kulturi, ponajviše u muzejima, a recentni istraživački interesi vezani su za participativno djelovanje baštinskih i umjetničkih institucija i organizacija. Sudjeluje u izvođenju nastave na prijediplomskom i diplomskim studijskim smjerovima pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, na kolegijima Baštinske zajednice, Opća teorija baštine, Muzejska edukacija i Kulturni turizam. U svojstvu istraživačice suradnice na znanstvenom projektu HRZZA-a “Umjetnost i država od prosvjetiteljstva do danas” bavila se pitanjima razvoja publike u polju umjetnosti i kulture s posebnim naglaskom na medijaciji umjetnosti posredstvom muzeja.
Jasna Jakšić, viša kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti i voditeljica Dokumentacijskog i informacijskog odjela i Knjižnice MSU. Bila je voditeljica i koordinatorica međunarodnih suradničkih projekata poput Digitalizacija ideja i Izvedba muzeja, voditeljica programa digitalizacije MSU u sklopu projekta Adrinetbook. Bila je kustosica niza izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Uredica je i kourednica niza muzejskih kataloga i publikacija, poput strip izdanja posvećenih Nasti Rojc, Vjenceslavu Richteru i Bauhausu u sklopu projekta Runaway Art, monografije o pokretu Nove tendencije Suglasja i razlike: Nove tendencije 60 godina poslije, kataloga izložbe Sanja Iveković: Works of Heart, te kataloga izložbe Tijelo i teritorij: umjetnost i granice u Austriji danas.
Rok Vevar je povjesničar plesa, kustos i aktivist koji živi i radi u Ljubljani, Slovenija. Godine 2012. uspostavio je Začasni slovenski plesni arhiv (Temporary Slovene Dance Archive) u vlastitom stanu, a 2018. na poziv tadašnje ravnateljice Zdenke Badovinec seli ga u Muzej suvremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani. Od 2012. ko-kustos je međunarodnog festivala suvremenog plesa CoFestival u Ljubljani. Godine 2020. objavljena je njegova nova monografija Ksenija, Xenia: Londonska plesna leta Ksenije Hribar 1960–1978 (Ksenija, Xenia: The London Dance Years of Ksenija Hribar 1960-1978). Godine 2019. dobio je nagradu Ksenija Hribar za svoj rad, a 2020. godine Priznanje Vladimir Kralj za postignuća na području povijesti plesa i arhivistike u Sloveniji.
***
Konferencija je dio projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva”. U sklopu projekta provedeno je istraživanje potreba i resursa u području očuvanja organizacijskog pamćenja u kojem je sudjelovalo 70 organizacija civilnog društva iz svih područja djelovanja iz cijele Hrvatske; provedeno je istraživanje o modelima rada i institucionalnom okruženju različitih organizacijskih i community arhiva u EU i šire te objavljeno 25 tekstova i intervjua; održani su javni okrugli stolovi te sastanci s gradskim i županijskim upravama u Dubrovniku, Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i Puli; objavljen online priručnik za samoarhiviranje koji uključuje digitalni alat za samoprocjenu organizacijske brige o institucionalnom pamćenju, bazu postojećih znanja i praksi aktiviranja arhivske građe OCD-a te zagovaračke alate – istraživanja i dokumente; platforma nezavisnih arhiva proširena na organizacije iz cijele Hrvatske te uključena šira javnost u kampanju prepoznavanja važnosti rada očuvanja organizacijskog pamćenja i sjećanja zajednica.
Projekt Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
