Tema Organizirano civilno društvo u Hrvatskoj djeluje već više od 30 godina, ali čitava povijest djelovanja ovog segmenta društva nije nigdje sustavno ni adekvatno bilježena te informacije o njoj najčešće nisu lako dostupne.
Projektno financiranje i prekarni uvjeta rada dovode OCD-e u situaciju da često nemaju ljudskih i financijskih kapaciteta sistematizirati svoje organizacijsko sjećanje i prenijeti ga mlađim generacijama aktivista niti prezentirati široj javnosti. Stoga i svjedočimo situacijama u kojima nakon prestanka rada neke organizacije materijali proizvedeni njezinim djelovanjem završavaju u privatnim podrumima ili tavanima, a odlaskom aktivista iz polja, akumulirana znanja i prakse ne prenose se na nove generacije. Ovo je posebno važno kod organizacija koje djeluju u manjim sredinama, kao i kod OCD-a koji se bave specifičnim ranjivim skupinama.
Zbog svega navedenog, postoji velika potreba za podrškom sustavnom prikupljanju, arhiviranju i korištenju građe proizvedene djelovanjem civilnog društva.
Briga o toj građi nije prepoznata u Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva. Iako je nadležno Ministarstvo kulture kroz godišnji poziv za digitalizaciju građe dodijelilo tek nekoliko podrška OCD-ima tijekom 12 godina, od 2022. godine, donošenjem novog Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, cijeli je program potpore nestao. S druge strane, tijela zadužena za razvoj civilnog društva u svojim dokumentima ovu djelatnosti niti ne spominju, ako relevantni dokumenti uopće i postoje, poput Nacionalnog plana razvoja civilnog društva. Istovremeno, javni arhivi nemaju obavezu niti kapacitet provoditi brigu o ovoj građi.
Stoga pozivamo organizacije civilnog društva da se odazovu istraživanju potreba i resursa OCD-a u području očuvanja organizacijskog pamćenja te da ispune ONLINE UPITNIK.
Očuvanje organizacijskog pamćenja odnosi se na prikupljanje, bilježenje, dokumentiranje, arhiviranje te javnu dostupnost materijala nastalih tijekom godina rada organizacije. Radi se o fizičkim materijalima (publikacije, brošure, plakati, fotografije, zapisi i sl.), ali i znanjima te organizacijskim resursima koji su društveno važni, a koji odlaskom starijih generacija iz polja postaju nedostupni mlađima, kao i široj javnosti.
Istraživanje provode organizacije koje vode community arhiv Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, udruge Kulturtreger i Kurziv, te neformalna incijativa nezavisnih arhiva i knjižnica, u suradnji sa Željkom Tonković, izvanrednom profesoricom Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Analiza upitnika poslužit će za izradu zagovaračkog dokumenta za bolji položaj nezavisnih, izvaninstitucionalnih, organizacijskih arhiva. Bolji položaj znači da donositelji odluka prepoznaju dokumentiranje i arhiviranje organizacijskog pamćenja kao važnu aktivnost koju treba podržati i financijski i na druge načine (prostorno, tehnički i sl.).
Za ispunjavanje upitnika potrebno je izdvojiti oko 20 minuta. Sudjelovanje je u potpunosti dobrovoljno i anonimno.
Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva” koji je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Objavljeno
