Rozamunda

ponedjeljak, 21.02.2011. - srijeda, 23.02.2011.
rozamunda_500

Premijera predstave je 22. veljače, a slijede izvedbe 23. i 24. veljače u 20 sati u dvorani MM Centra.

Rozamunda je treći dramolet iz ciklusa Drame princeza kojeg još čine Snjeguljica, Trnoružica, Stijena i Jackie. Ciklus je podnaslovljen kao Djevojka i smrt, prema istoimenom Schubertovom djelu. Elfriede Jelinek se tu bavi istraživanjem ženskih arhetipova. Muški pogled u svaku fazu ženske egzistencije ona prokazuje kao motor smrti. Snjeguljicu u potrazi za istinom ubit će Lovac, Trnoružicu iz sna budi Princ i namijenjuje joj submisivnu ulogu. Rozamunda je prisiljena priznati da je status žene nespojiv s pisanjem, te da je svaka ženska kreativna aktivnost osuđena na poraz. Jackie je talac smrti svojih najbližih i zatočenica medijske slike o sebi samoj. Ingeborg Bachmann i Sylvia Plath očajavaju zbog nemogućnosti da pokrenu stvari i zatočenice su prostora koji im je predodređen. Princeze Elfriede Jelinek suvremeni su parodički pandan Shakespeareovim kraljevićima. One su mitovi u dekonstrukciji, anti-princeze koje se ne mogu boriti protiv sudbine koja im je namjenjena. Humor Jelinekove razoran je u grotesknom načinu kojim junakinje razotkrivaju muške diskurze, preko iskrivljenja, izokrenutih citata, kalambura i jezičnih igara.

Rozamunda je bila ciparska princeza iz razdoblja renesanse, ali i lik izgubljene Schubertove opere. Kritičari je nazivaju dvojnicom Jelinekove. Stiješnjena je između tjeskobne krize žene pisca i silovitog ali ambivalentnog odnosa s partnerom Fulviom. Rozamunda postavlja pitanje određuje li lik “spisateljice” njezino vlastito tijelo? Kao što Jackie s Rolandom Barthesovom razvija dijalog o teoriji mode, Rozamunda je odgovor na kritiku lakanovske psihoanalize američke poststrukturalističke filozofkinje Judith Butler i njezinu teoriju o diskurzivnoj konstrukciji tijela. Spisateljica Rozamunda se pokušava istrgnuti iz simboličkog poretka čime podriva osnove tvorbenih kategorija identiteta kao što su žudnja, seks i seksualni identitet.

Režiju potpisuje Senka Bulić, glume Tihana Ćulafić i Marinko Leš, autor scenografije i koreografije je Tomislav Ćurković, kostimografije Oliver Jularić, a dizajna svjetla Nikša Mrkonjić.

Foto: Jasenko Rasol 


Povezano