Tema U Gliptoteci HAZU u petak, 24. siječnja u 19 sati otvara se izložba Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma – arhitektura i urbanizam u socijalističkoj Jugoslaviji i zemljama sljednicama, a u subotu, 25. siječnja od 15 sati na programu je otvoreni kolegij Modernizacija danas.
Izložba Nedovršene modernizacije je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta, koji je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Društvom arhitekata Beograda, Koalicijom za održivi razvoj (Skoplje), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Oris-kućom arhitekture (Zagreb) i Muzejom za arhitekturu i dizajn (Ljubljana). U projektu je sudjelovalo preko 30 istraživača s područja cijele bivše Jugoslavije koji su danas raspršeni diljem svijeta pa je projekt postavio temelje za formiranje dugoročne mreže istraživača i institucija, a inicirana je transnacionalna suradnja koja nadilazi okvire regije. Projekt je sufinancirao fond Europske komisije Kultura 2007-13.
Projekt se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorila “socijalistička modernizacija” u bivšoj Jugoslaviji unutar specifičnog društvenog i geopolitičkog konteksta regije. Ti prostori predstavljaju nedovoljno valoriziran i internacionalno relevantan kulturni sloj i dio urbanih identiteta, kao što su oni još i danas aktivni i udomljuju brojne vitalne urbane funkcije u regiji. Modernizacijske akcije iz socijalističkog perioda najobimniji su val urbanizacije regije, a kontradiktorne ambicije iskazane u mahom nedovršenim planovima i zahvatima pokazuju utopijsku predodžbu izgradnje prostornog okvira za novo društvo, kao što su bili uvjetovani sasvim pragmatičnim zahtjevima.
Izložba se sastoji od pet tematskih cjelina – Prostori ideologije, Politike prostora, Prostori svakodnevnih praksi, Prostori globalne razmjene te Jugoslavenski arhitektonski prostor. Kroz 23 zasebna tematska istraživanja izložba predstavlja brojne fenomene u rasponu od koncepata za nove gradove i urbanizaciju obale, preko specifičnih tema masovne proizvodnje arhitekture i regionalnih varijacija modernizma, do društvene pozicije arhitektonske discipline i njene recepcije u medijima.
Istraživanja su popraćena raznim multimedijalnim sadržajem – televizijskim vijestima, dokumentarnim i reklamnim filmovima koji se vežu za teme istraživanja. Za izložbu je snimljeno i 5 video-intervjua s vodećim arhitektima vremena: Borisom Magašem, Vladimirom Bracom Mušičem, Zlatkom Ugljenom, Mihajlom Mitrovićem te Aleksandrom Konstantinovskim, među kojima prva dvojca nažalost više nisu živi. Zasebnu cjelinu čini serija od 76 autorskih fotografija arhitekture regije bivše Jugoslavije bečkog arhitekta Wolfganga Thalera, te dva video-filma, jedan o bivšoj zgradi Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu, te o novoplaniranim slovenskim gradovima Velenju, Novoj Gorici i Kidričevu.
Izložba je privi puta postavljena 2012. u Mariboru kao dio programa Europske prijestolnice kulture, a nakon toga je bila prikazana u Beogradu, Zadru, Ljubljani, Sarajevu, Cetinju, Skopju i Tirani.
Otvoreni kolegij: Modernizacija danas
U prostorima Gliptoteke 25. siječnja s početkom u 15h, održat će se Otvoreni kolegij – interdisciplinarni simpozij s naslovom Modernizacija danas koji će problematizirati aktualno stanje modernističke arhitekture u regiji s fokusom na zagrebački kontekst. Četiri tematska panela: Institucionalni okvir i urbanistička modernizacija; Prakse svakodnevice, modernizacija i njena druga strana; Modernizacija i urbani identiteti; Modernizam kao aktivna baština pokušat će se iz raznih perspektiva objasniti značaj naslijeđa modernističke urbanizacije u kulturnom funkcionalnom i identitetskom smislu.
Sudionici: Vladimir Lay, Zoran Hebar, Emil Jurcan, Ivan Mlinar, Milan Rakita i Dafne Berc, Valetina Gulin Zrnić, Dubravka Sekulić, Koraljka Vlajo, Bojan Mucko, Iva Marčetić, Feđa Vukić, Ognjen Čaldarović, Nika Grabar, Vladimir Kulić, Maroje Mrduljaš, Marko Špikić, Lana Lovrenčić, Tihana Pupovac, Lidija Butković Mićin, Dinko Peračić. Uz stručnjake iz različitih područja, u diskusiji će sudjelovati i arhitekti i urbanisti – akitvni protagonista modernizacije regije iz perspektive neposrednog iskustva.
Voditelji projekta i kustosi izložbe: Maroje Mrduljaš i Vladimir Kulić
