Kritika U petak, 12. srpnja s početkom u 20 sati, u Galeriji Novo na pulskoj adresi Laginjina 7, održava se otvorenje izložbe Ono što ostavljamo za sobom – Iz arhiva Jean-Luca Godarda multimedijalnog umjetnika Stéphana Crasneansckija. Izložba se održava u sklopu programa Cinemaniac 2024. > Misliti film koji istražuje odnos pokretnih slika i suvremene umjetnosti, a koji se od 2002. realizira kao popratni program na Pulskom filmskom festivalu. Kustosice izložbe su Tanja Vrvilo i Branka Benčić.
Ono što ostavljamo za sobom – Iz arhiva Jean-Luca Godarda nadopunjena je i proširena izložbena trilogija koja je prvi put predstavljena izložbom Godardove kutije u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te potom u vodnjanskoj Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost. Izložba obuhvaća seriju fotografija koje uokviruju knjige, kolaže, filmske i video arhivalije iz osobnog arhiva antologijskog redatelja Jean-Luca Godarda, uz predstavljanje foto-knjige Ono što ostavljamo za sobom i istoimenog filmskog djela koji su nastali iz autorova kustoskog istraživanja, u dijalogu s video radom Četiri kardinalna vremena.
“Naslov knjige, videa i zvučne kompozicije Ono što ostavljamo za sobom – Iz arhiva Jean-Luca Godarda slijedi tragove rizomatskih međuprostora umjetničko-kustoskog istraživanja Stéphana Crasneansckog i njegova eksperimentalnog Soundwalk Collective nakon što ga je 2014. Godardov snimatelj zvuka François Musy uveo u nepregledno čuvalište Godardova filmskog stoljeća, smješteno u francuskom Cantalu. Beskrajne serije kartonskih kutija klasificirao je i zapakirao sam Godard, bez naziva i bez brojeva. Kutije je rastvorio Crasneanscki transparencijama i sjenovitim zrcaljenjima teksta, slojevitim pretapanjima i višestrukim ekspozicijama, izrezivanjem i paranjem nađenih slika. To je sfinga nepomične fotografije, pisao je Serge Daney o Godardovim zaustavljenim slikama. Rastvorene klapne dupkom punih kartonskih kutija otkrivaju gornje slojeve gustih naslovnica knjiga, bilježaka, izrezaka, kutije filmskih rola, videokazeta, magnetofonskih vrpci, kutije spisa i skica, transparencija i kolaža, fotografija i mapa, blago artefakata koji su bili materijali filmskih (pri)povijesti poslije filma”, piše u najavnom tekstu.
Stéphan Crasneanscki je francuski multidisciplinarni umjetnik, koji živi i radi u New Yorku. Godine 2000. osnovao je Soundwalk Collective, platformu suvremenog zvuka u kojoj djeluje zajedno s producentom i umjetnikom zvuka Simoneom Merlijem te širokom skupinom umjetnika i glazbenika na dugotrajnim projektima koji se snimaju na specifičnim mjestima te razvijaju konceptualne, transnacionalne, izvedbene, diskurzivne umjetničke prakse u različitim medijima – od umjetničkih instalacija, plesa, glazbe i filma do knjiga, analognih i digitalnih nosača zvuka. Njihov pristup skladanju kombinira antropologiju, etnografiju, nelinearnu naraciju, psihogeografiju, politike krajolika i istraživanje metoda snimanja i montaže zvuka.
Izložba ostaje otvorena do 21. srpnja. Više informacija pronađite ovdje.
