Tema U petak, 24. studenog s početkom u 18 sati održat će se otvorenje izložbe Fragmenti prošlosti/Utopija budućnosti Ivane Filip i Sanje Bistričić Sriće u Galeriji Kazamat.
Iz najave Diane Ososolije: “Izložba Fragmenti prošlosti/Utopija budućnosti postaje mjestom na kojem supostoje ideja prošlosti i budućnosti. Kao što su prošlost i sjećanja o kojima progovara Sanja Bistričić Srića u prostornoj instalaciji Mislim da se sjećam, snovita i pomalo bajkovita, tako je i svijet Ivane Filip u radu Mjerica svih stvari u kojem smo svi istovjetni pomalo utopijska ideja budućnosti.
Fragmente prošlosti nalazimo u audiovizualnoj instalaciji umjetnice Sanje Bistričić Srića. U formi dnevničkog zapisa, dokumentarno-eksperimentalnim filmskim jezikom umjetnica se bavi istraživanjem slike, zvuka i fragmenata sjećanja. Kako bi oživjela vlastita sjećanja, Bistričić Srića koristi različite tehnike snimanja te intervenirajući na njima metodama zrcaljenja, povećanja i umnažanja pred nas iznosi pomalo vrtoglave bljeskove jednom proživljenih iskustava. Pred nama se tako izmjenjuju ljudi, pejzaži, događaji i mjesta kao pomalo distorzirane slike koje se pretaču jedna u drugu, baš kao kada pokušavamo prizvati sjećanja. Izmjenom slika koje su na trenutak oštre, dok se u drugom trenutku izokreću i blijede, autorica naglašava fragilnost sjećanja i nemogućnost rekreiranja potpune slike. U konačnici sjećanjem obnavljamo koga ili što u svijesti, razmišljamo o događajima i iskustvima koji nisu neposredno prisutni i samim time ta slika nikad nije ona početna, već je svakim ponovnim oživljavanjem nadopunjena novim iskustvima.
Ivana Filip autorica je koja u svom radu kombinira različite tehnike poput videa, digitalnog kolaža, fotografije, skulpture i crteža kojima stvara narative o utopiji slobode, odnosno jednakosti svih živućih stvorenja. Kako sama kaže, njezino umjetničko djelovanje usmjereno je na suživot s Drugima, odnosno neljudskim životinjama. Teorijsku podlogu za svoju praksu nalazi u radovima Donne Haraway kroz koncept significant other i kin, Bruna Latoura kroz Actor Network Theory i Une Chaudhuri kroz koncept zooesis. Ono što je zajedničko svakoj od ovih teorija jest to da smo svi istovjetni i da se jedino kroz odnos s drugim bićima, kreiramo i razvijamo. Filip to čini stvarajući s Drugima za druge, odnosno za nas, također sustvaratelje rada. Naime umjetnica, Druge ili kako ih sama naziva ‘više nego ljudske životinje’, a najčešće su to mačke, smatra sukreatorima umjetničkog rada. Bila je to prvo maca Mici sa Žitnjaka, gdje je u Galeriji AŽ izvorno bila postavljena izložba Mjerica svih stvari, zatim Milica, veliki Marko, Rođo, Krmi, Suzi i ostala dlakava ekipa iz Art radionice Lazareti, pa Mamica, Bura, Greta, Špela, Akril, Đin (Azriel), Mara i Mea mace koje su se motale oko AK galerije u Koprivnici, kao i krzneni posjetitelji Galerije Razvid u Zaprešiću od kojih je napoznatija pasica Tonka. Sada je došao red i na Galeriju Kazamat u Osijeku oko koje se također često mota dlakavo društvo. Najčešća posjetiteljica je mala, šarena Kornjačevina.”
Više informacija o izložbi možete pronaći ovdje.
